brevjarvida omišjanina kojemu je zabilježena ta riječ. I riječi krabić ("kovčeg")' koja se pojavljuje u Olknven]u 11,19 to je jedina potvrda u hrvatskoglagoljskim kodeksima. Praslavenska riječ hobot' ("rep"), koja se pojavljuje u tekstu Otkn\'en]a 124, potvrđena je. )os samo u Fraščićevu psaltiru iz 15. st. Valja spomenuti da se i ovdje, kao i kod riječi krabić, Brevijar Vida Omišljanina slaže s Hvalovim kodeksom. U Brevijaru Vida Omišljanina jasno je vidljiv i utjecaj bosansko-humskih kodeksa. Točnije, radi se o makedonskoj tradiciji tvz. ohridske škole koja je prodirala na zapad preko humskoga i bosanskoga područja. Najvjerojatnije je jedan od Vidovih predložaka bio neki stariji bosansko-humski kodeks prepisan iz makedonske matice. Svjedoči o tome i povećana arhaičnost na teksluluskn] i jezičnoj razini, osobito na području leksika, kao i veći broj grecizama i veće čuvanje prijevoda s grčkoga nego u drugim hrvatskoglagoljskim kodeksima. Poznato je da je upravo jedna od specifičnih jezičnih značajka bosanskih kodeksa vrlo velika arhaičnost i čuvanje starine u leksiku te oslan}an;e na starije, grčke izvornike. Osim same arhaičnosti, vezu s Bosnom potkrjepljuju i tekstološka i leksička slaganja s bosanskim tekstovima. Na primjer, tekst Otf(nven)a u Brevijaru Vida Omišljanina razlikuje se od teksta u drugim hrvatskoglagoljskim brevijarima i na mnogo se mjesta potpuno slaže s bosanskim Hoalovim zbornikom i s ruskim tekstom Oikrivenja Rumjancevskoga muzeja. Najsigurniji je znak bosanskoga utjecaja ćirilica. Cirilica se u Brevijaru Vida Omišljanina pojavljuje u iluminaciji koja i inače pokazuje velike sličnosti s iluminacijom bosanskih kodeksa.# Ćirilicom su pisani i neki inicijali: devet se puta pojavljuje Girilični inicijal B, pet puta ćirilično I te jednom čirilično P i H. (Šn]xca se po)avl]u]e više puta i u samom tekstu, u skraćenici UTM (za “C\eme) Pitanje je u kojoj je mjeri miješanje pisama spontano. Da se Vid vjerojatno svjesno igra s trima pismima, pokazuje stanje na stranama 19ab i 63cd gdje je od triju inicijala jedan latinični, drugi čirilični, a treći glagoljični. Teško je vjerovati da je uporaba inicijala iz različitih pisama na istoj strani rezultat neswesnoga repisivan)a S predloška. O povezanosu $ Bosnom svjedoči i zamjenjivanje znaka "šta" ( ) "đervom" (nP), tj. uporaba "derva" umjesto 'šta', što je tipično za bosančicu i bosanske kodekse. Valja napomenuti da se to zamjenjivanje pojavljuje i u drugim krčkim rukopisima, ali bitno manje nego u Brevijaru Vida Omišljanina gdje ima najviše primjera. Već i sami ukrasi u Vidovu brevijaru odaju da je Vid u svojoj pisarni imao pred očima latinski predložak, jer je iz latinske, rukom pisane knjige, precrtavao i u 5vo] glagoljski tekst unosio fa}edme latiničke lijepe, ukrašene inicijale. Inicijali su ona veća i maglašena početna slova važnijih odlomaka u tekstu. A 'i onda kada je slagao i oblikovao Flagalbylskz inicijale, on bi i njih ukrašavao onim istim ukrasima koje je vidio na inicijalima latinskih knjiga." Osim u iluminaciji, utjecaj je latinskoga predloška * To je baltoslavenska riječ koja je u prasrodstvu s lat. corbis ("košara“). Itije korijen i u riječi suvremenoga hrvatsknga jezika škrabica. * Vidi B. FU%]Ć Vid Omts)anm Omišalj-Roč, 1996., 9-10. 1 B, FUČIĆ, n. dj., &9. KTN