milan mižaljević grčki utjecaj: krustols,* krusolit', ametust' itd. Na leksičkoj razini, osim grecizama koji su uobičajeni i u drugim hrvalskoglagoljskim kodeksima — kao što su skinić, tropeza, upostas i sl., u Brevijaru Vida Omišljanina pojavljuju se i grčke riječi kojih nema u drugim kodeksima: hunikbs'? semidals* itd. Grčfd se utjecaj ne očituje samo kroz tuđice, već i kroz slavenske riječi koje su očite prevedenice s grčkoga. Na!puznakija je takva riječ vsedržitel koja je napravljena prema grč. RAVTOKPĆTOP. Na)veći.broj potvrda te riječi u Rječniku hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika upravo je iz Brevijara Vida Omišljanina. U tekstovima i kodeksima koji su prevedeni s latinskoga pojavljuje se na tom mjestu riječ vsemogi.? Na sintaktičkoj je i tekst?vnoj razini grčki utjecaj vidljiv u izboru riječi koje se značenjski podudaraju $ grčkima i u redu riječi koji je istovjetan s grčkim tamo gdje se razlikuju grčki i latinski predlošci. Va}ja spomenuti da je u tekstovima koji su prevedeni s grčkoga mnogo češća dvostruka negacija, nego u tekstovima koji su prevedeni s latinskoga u kojima je gotovo uvijek jednostruka negacija. Poznato je da krčki kodeksi čuvaju starije stanje tekstova i jezika nego kodeksi zadarsko-ličke skupine. Brevijar Vida Omišljanina nije u tome iznimka. Znak je starine čuvanje suglasničke skupine žd na mjestu praslavenske skupine *dj, pravilna uporaba grafema 'jat' na etimološkim mjestima i pisanje grafema ii ( [ ) umjesto u (:B) iza suglasnika ž i skupine žd. Pojava desetičnoga i () u glasovnoj službi vrlo je rijetka i u kodeksima koji su pola stoljeća stariji, a u Brevijaru Vida Omišljanina zabilježio sam tridesetak pojava toga slova u glasovnoj službi. Znak je starine i pojava prefiksa vi- umjesto iz-. Posebice je arhaičnost jezika Vidova Brevijara vidljiva na leksičkoj razini. Mnogo je u njemu starih i rijetkih riječi. Instrumental imenice ženskoga roda tonbinoti stari je panonizam koji nije dosad zabilježen ni u jednom staroslavenskom kodeksu.* Jednokratnica je i tiječ teganva koja označuje nekakvu obuću (nazuvke) i koju nisam pronašao ni u jednom rječniku. Dva je puta u Brevijaru Vida Omišljanina potvrđen pridjev srčne: u tekstu Otkrivenja 62 u skupini konb sr&nb i u knjizi proroka Zaharije 18 u skupini koni riji i pćzi i sreni i broni. Ta je riječ potvrđena još samo u Apokalipsi bosanskoga Hvalova zbornika iz 15. st. i u Apokalipsi Rumjancevskoga muzeja u Moskvi, ruskocrkvenoslavenskom tekstu iz 14. st. Ona znači "bijel', a etimološki je povezana s baltoslavenskim oblikom *sernos koji je sačuvan u ruskom serčn (mraz, inje), poljskom szron (mraz) i slovenskom sren (mraz, smrznuti snijeg). Vrlo je rijetka i riječ unšina ('ljepša strana") koja se pojavljuje u Tužaljkama 4,1 u skupini obrazb unšini. Brevijar Vida Omišljanina jedini je hrvatskoglagoljski kodeks u ' U ekstovima i kodekima laji su prevedeni s latnskoga pojvljuju se: krak, kaštak, ištalds. To je mjera za žito, tj. toliko žita koliko se hrane računalo za jednoga čovjeka na dan. Semidal je bijelo brašno. Prema lat. omnipotens. _ Usporedi M. MIHALJEVIĆ, Šrke i fraške glagoljaške, Croatica, 42-44, 1996., 276-277.