|EZIKOSLOVLJE 17.1-2 (2016): 413-427 UDK 811.163.1'367.626.3 Izvorni znanstveni članak Primljen 15. 07. 2015. Prihvaćen za tisak 22.02. 2016. Milan Mihaljević Staroslavenski institut, Zagreb Korelativna uporaba pokaznih zamjenica u hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku Zamjenice one, ove, sa i ta rabe se pronominalno, kao glave imenske skupine, ili prenominalno, kao determinatori imenice. Osim uz imenice, mogu biti upo- rabljene i uz rečenice. Tada zamjenica može biti koreferentna s nekim konsti- tuentom u popratnoj rečenici ili s rečenicom kao cjelinom (korelativna upora- ba). U prvom slučaju ima oblike sva tri roda, a u drugom samo srednjega. Ko- relativno mogu biti uporabljene samo zamjenice ove, sa i /a, a zamjenica one ne. U obje skupine rečenice mogu biti razdvojene od zamjenica na koje se od- nose. Za razliku od njemačkoga korelativnoga es ili engleskoga it, naše se zamjenice mogu nalaziti i neposredno ispred pripadajuće rečenice. Njemačko se korelativno es ne može pojaviti iza prijedloga, što naše zamjenice također mogu. To se može objasniti činjenicom da je riječ o pokaznim zamjenicama koje su determinatori pripadne rečenice, a u njemačkom i engleskom o ličnim zamjenicama koje zamjenjuju rečenice. Iznose se i argumenti u prilog tvrdnji da izmještene (ekstraponirane) rečenice nisu na svoj površinski položaj došle pomicanjem, nego da one u izračun ulaze na tom položaju. Ključne riječi: pokazne zamjenice; korelacija; hrvatski crkvenoslavenski je- zik. Pokazne zamjenice on&, ove, sa (< se) i ra (< 15) mogu u hrvatskome crkvenosla- venskom biti uporabljene: 1. samostalno (pronominalno), 2. uz imenicu ili imensku skupinu (prenominalno ili postnominalno) te 3. uz rečenicu.' Uporabljene samos- ' U popis funkcija nisu uključene pokazne/predstavljačke čestice ovo, se i #o koje podrijetlo vuku od pokaznih zamjenica. Obrada tih čestica u rječnicima i gramatičkim opisima različita je. Osim kao čestice, obrađuje ih se i kao priloge te veznike, katkad različito i u istoj okolini. Osim toga nije si- gumo da je riječ o oblicima srednjega roda navedenih zamjenica, odnosno da je njihova veza s tim oblicima izravna. Prema Radoslavu Večerki čestice se i 1o podrijetlom su uzvici tvoreni od pokaznih 43