Milan Mihaljević, Jestno-niječna pitanja u hrvatskom.. — SL 43(44, 191-209 (1997)

 

sljedku, jestno-niječna pitanja dijele se na nulta i čestična. Nulta su pitanja u
korpusu vrlo rijetka.! To se može objasniti činjenicom da hrvatskoglagoljski
tekstovi ne bilježe ni upitnike ni intonaciju pa čitatelj ne bi imao po čemu
identificirati kao pitanja rečenice bez upitnih čestica. Ostaju nam dakle za opis
samo čestična pitanja.

2. PITANJA UVEDENA ČESTICOM »Ll«

 

U hrvatskom je crkvenoslavenskom jeziku, kao i u nekim d slaven-
skim jezicima, najčešća i najobičnija upitna čestica li. Ona može uvoditi i iz-
ravna'

(1)_(a) Ti li esi c(6sa)rs itid&om»? — Fg Nic (Pis f) 14
(Tu es rex Judaeorum? — Ev. Nicod III, 1-2)

(b) Niktože li tebe osudi ženo? — Br VO 192e
(Nemo te condemnavit mulier?

(c) Se li esto gradi. rekući? — Br VO 238a

(2)_(a) Imate li čto sn&dno sid&? — M Vat4 1138

(Habetis hic aliquid quod manducetur? — L 24, 41)

(b) Mniši li da mrtvi čllov&)k» paki živ' budet'? — C Par 199v
(Putasne mortuus homo rursum vivat?)

(c) A vidite li kol» strašim est prk'h;? — Fg Vind 2a

(d) Simune vidiši li ženu siu? — C Par 230r
(Vides hane mulierem? — L 7, 44)

(e) I rtejče mi an'jl': Vidi li pavle? — C Oxf 3d

() Veste li da po dvaii dnu vazam' budet». — C Par 238r
(Scitis quia post biduum paseha fiet. — Mt 26, 1-2)

   

 

 

1 Pronašao sam samo jedan nepouzdan primjer.

() Ti li edin' pritT'ć esi ' ertu)s(o)(imo i neču? esi bivših' v nem" v sie d'ni? — M Vat4
112a

(T'u solus peregrinus es in Hierusalem et non cognovisti quae faeta sunt in illa his diebus. —
124,18)

Drugi dio te koordinirane strukture mogao bi biti nulto pitanje. Medutim, kao prvo, nije uop-
će sigurno e li to pitanjeili samo konstatacija. Čak se i latinski tekstovi međusobno razlikuju
a tom mjestu jer neki označuju upitnik, a drugi ne. Kao drugo, i ako jest pitanje, onda je
uklopljeno u koordiniranu strukturu s drugim pitanjem koje je jasno označeno česticom li kao
upitna rečenica, pa se cijela složena rečenica može promatrati kao čestično pitanje. Nulta su
pitanja i u kanonskom staroslavenskom izrazito rijetka tako da se mogu smatrati rubnom
pojavom unutar jezične norme ako ne čak i pojavom koja izlazi izvan granica norme, Uspore«
di R. Večerka 1996 51.

2 Uz svaki primjer donosim kraticu kođeksa iz kojega je uzet i mjesto na kojemu se u kodeksu
nalazi te latinski i paralelni tekst i oznaku odgovarajućega biblijskog mjesta. Podaci o
 kodeksima mogu se prema navedenoj kratici pronaći u Rječniku crhvenoslavenskoga jezika hr-
vatske redakcije 1: Uvod. Staroslavenski zavod Hrvatskoga filološkog instituta, Zagreb 1901.
XAXIXXXVI.

   

192