Milan Mihaljević, Jezična slojevitost Brevijara Vida Omišljanina iz 1396. godine
FILOLOGIJA 29(1997), 119—138
ljuje: avelp (Abel), avraam» (Abraham), revčka (Rebeka), vavilone (Babilon),
varil» (beril), vaal (Baal), var'varom' (barbarima) itd. Nadalje, strane se riječi
preuzimaju prema grčkom izgovoru sa k, a ne prema srednjovjekovnom
latinskom sa c: v kumbal&h' 102b (grč. &v xwuB&4Aoi, lat. in cymbalis), kin'tini
271c (grč. ioxuvdivovc lat. hyacinthinus),9 kalkidon' 281b (grč. xoMxnčov lat.
calcedonis),? iakent' 281b (grč. i&xvdoc lat. hyacinthus)!0 itd. Grčki je utjecaj
i itacizam. To znači da se grčki glas efa preuzima prema srednjovjekovnom
grčkom izgovoru kao i, a ne latinskim posredstvom kao e: halkidon (već spo-
menut), skinie (grč. vilg oxmyifg, lat. tabernaculum), podir (grč. so&rjong lat.
poderis),!! isava že 88d (grč. 16v Š£ '"Hoat lat. Esau autem) itd. Preuzimanje
ipsilona kao u također je grčki utjecaj: krustole,1? krusolit' (qovo6Mdoc), ametust"
(du6dvovoc) itd.
Na leksičkoj razini, osim grecizama koji su uobičajeni i u drugim hrvat-
skoglagoljskim kodeksima kao što su skinić, trepeza, upostas» i sl., u Brevijaru
Vida Omišljanina pojavljuju se i grčke riječi kojih nema u drugim ko-
deksima: kunikos' 270a (grč. xotviE),9 semidala 277d (grč. oepiđo)1c),14 ss upati
439d i upati 440a (grč. itraroc)"5 itd. Grčki se utjecaj ne očituje samo kroz
tudice, već i kroz slavenske riječi koje su očite prevedenice s grčkoga. Najpo-
znatija je takva riječ vsedržitel», koja je napravljena prema grč. navroxd1wQ.
Najveći broj potvrda te riječi u Rječniku crkvenoslavenskoga jezika hrvatske re-
dakcije upravo je iz Brevijara Vida Omišljanina. U tekstovima koji su preve-
deni s latinskoga pojavljuje se na tom mjestu riječ usemogi.!6
Na sintaktičkoj je i tekstovnoj razini grčki utjecaj vidljiv u izboru riječi
8 Vatikanski brevijar Borg. lirico 5 iz 1379. (Br Vat5) ima na tom mjestu
&cin'teni 129a, a II. novljanski brevijar iz 1495. (Br N2) acin'tene 136b.
9 Vat5 135a ima kalscedon», a N2 142c kalcčdonii.
10 Vat5 ima čcin'tus», a N2 čcinto.
11 Podir je duga svećenička haljina do članaka.
12 U tekstovima koji su prevedeni s latinskoga pojavljuju se: kristal», krištal»,
krištaldo.
13. Mjera za žito, tj. toliko žita koliko se hrane računalo za jednoga čovjeka na
dan. Vatikanski brevijar Borg. Illirico 5 (127c) ima na tom mjestu riječ dakalitra, a II,
novljanski brevijar (135a) d'volibrica prema lat. bilibris (= dvije funte).
14 Semidal je bijelo brašno. Borg. Mlirico 5 (132d) ima na tom mjestu (prema lat.
similae) podobnoe, II. novljanski brevijar (140d) mek'kie muki, a tiskani Baromićev
brevijar iz 1493. (225c) melkie muki.
15 Upati su najviši velikodostojnici kralja Nabukodonozora u Knjizi proroka
Danijela (3,2 i 3,3). Te glave nema u drugim meni poznatim hrvatskoglagoljskim
brevijarima, već samo u misalima, ali je tamo tekst preveden prema latinskom pa
nema paralele za tu riječ jer je nema ni u latinskom prijevodu. To su ujedno jedine
dvije potvrde te riječi u gradi Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije koji
se izraduje u Staroslavenskom institutu u Zagrebu.
16 Premalat. omnipotens.
121