Milan Mihaljević, Jezična slojevitost Brevijara Vida Omišljanina iz 1396. godine FILOLOGIJA 29(1997), 119—138 drugim hrvatskoglagoljskim brevijarima. Tako će se u Brevijaru Vida Omiš- ljanina naći prastari panonizam fonbina koji, koliko se danas zna, nije po- tvrđen ni u jednom drugom staroslavenskom spomeniku, ali već i (stari) turcizam šator (232b).4 Na istoj će se strani naći i episkopa i biskupa (240d), pastir' i pestir' (269a), eziko i čziko (98cd, 244cd i 281b), mužu i mužii (86d), opjinu i općenie (291b). Naći ćemo u njemu i vsemogi (422d) i vsedržitel» (278c), krustolu (281b) i krustals (281c) i krištali (432c), dvostruku negaciju da niktože ne primet' včnca tvoego (267b) i jednostruku negaciju &ko niktože dostoen' obrčte se razegnuti knigi (268b) itd. Brevijar Vida Omišljanina neujednačen je i u pi- sanju poluglasa: u jednom su dijelu jaki poluglasovi dosljedno vokali kao a, u drugom se piše na istome mjestu štapić, a treći put ćemo na istoj strani naći istu riječ jednom sa a, drugi put sa štapićem, a treći put bez ičega. Tako je na primjer riječ za đavla (dsčoale) pisana u tom brevijaru na šest janina osobito zanimljiv i tekstologe i za jezikoslovce. Istraživači hrvatskoglagoljskih tekstova redovito su njegove tekstove uzimali kao osnovne, a onda s njima usporedivali tekstove iz drugih brevijara. Pritom su se osvrtali i na jezik, ali se o jeziku toga brevijara nije sustavno pisalo. Ni ovaj članak nije rezultat sustavnoga istraživanja jezika Vidova brevijara, već rezultat dugogodišnjega druženja s njime. Uvjetno se jezik Vidova brevijara može podijeliti na ove slojeve: grčki sloj, stare i rijetke jezične pojave, južni (bosanski) sloj, latinski sloj i utjecaj narodnoga jezika, iako je pitanje koliko se ti slojevi mogu međusobno odijeliti. Prijevodi s grčkoga najčešće su stariji prijevodi pa je u njima puno više zastarjelica. Karakteristika je krčkih, ali i bosanskih kodeksa, čuvanje starijega jezičnoga i tekstovnoga stanja pa je katkad teško odlučiti treba li pojedinu jedinicu uvrstiti među krčke ili bosanske osobine ili je promatrati samo kao zastarjelicu. 2. Grčki sloj Grčki je utjecaj u Brevijaru Vida Omišljanina vidljiv na više jezičnih razi- na: fonološkoj, leksičkoj, sintaktičkoj i tekstovnoj. Na fonološkoj je razini izražen kroz vitacizam. To znači da se u posuđenicama grčki glas beta pre- uzima prema srednjovjekovnom grčkom izgovoru kao 0, a ne latinskim po- sredovanjem kao b.? Tako se u Brevijaru Vida Omišljanina redovito pojav- 4 Primjeri su transliterirani prema načelima uobičajenima u novijim izdanjima Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. To znači da se slovo B,bez obzira na to ka- ko se čita, prenosi kao ć;"FPkao i; D kao ii; W kao ć; nP kao j, štapić kao » i apostrof kao “ 5_ Vidi M. Mihaljević 1981:72. 6 Tako je J. Vajs iz Brevijara Vida Omišljanina uzeo tekstove Malih proroka, ]. Hamm tekst Judite, a Z. Ribarova tekst Knjige proroka Jone: 7_Beta se od Srednjega vijeka u grčkom ne izgovara više kao dvousneni glas b, već kao usneno zubni glas v i otada se zove vita. Odatle i naziv vitacizam. 20