Dabarski brevijar, glagoljski kodeks iz 1486. godine pohranjen u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjet- nosti u Zagrebu pod signaturom /II c 21 sadrži 306 perga- menskih folija formata 33 x 23,5 cm i pisan je ustavnom i poluustavnom glagoljicom u dvije veličine (4 mm i 2 mm). Riječ je o rimskom brevijaru koji sadrži: Proprium de tem- pore (£. 1-110), Psaltir (£. 112-158), Commune sanetorum (f. 160-182c) i Proprium sanctorum (f. 190-306). Nije sačuvan posljednji dio sanktorala ni Kalendar. Osim duljih biblij- skih lekcija brevijar sadrži i mnoge opširne hagiografske legende i pasije koje se čitaju u sanktoralu. Sanktoral bre- vijara osobir je i po tome što sadrži neke jedinstvene oficije, primjerice službu u čast sv. Dujma, salonitanskoga biskupa i mučenika i legendu o sv. Margareti. Na temelju tekstološke i jezične analize autori zaključuju da Dabarski brevijar pri- pada mladoj (južnoj) skupini hrvatskoglagoljskih kodeksa, a unutar južne skupine svrstavaju ga u prijelaznu podsku- pinu, tj. među tekstove koji imaju mlađi prijevod, znatnije prilagođen prema latinskom, ali koji mjestimice čuvaju di- jelove starijega prijevoda svojstvenoga kodeksima sjeverne skupine. Pokazuje se da unutar prijelazne skupine hrvat- skoglagoljskih kodeksa nije postojala jedna matica i jedan predložak, već da je bilo više matica koje su se međusobno križale, a to znači da je postojalo znatno više brevijara od onoga što se sačuvalo do danas. Ključne riječi: hrvatskoglagoljski kodeksi, brevijar, Dabarski brevijar, hrvatski crkvenoslavenski jezik Od danas sačuvanih trideserak glagoljskih brevijara većina potječe iz ,zlatnoga doba glagoljaštva“, iz 15. sto- ljeća. Tomu razdoblju pripada i Dabarski brevijar, glagolj- ski kodeks iz 1486. godine pohranjen u Arhivu Hrvatske SAŽETAK 257