\Vesna BADURINA-STIPČEVIĆ Milan MIHALJEVIĆ Marinka ŠIMIĆ Mjesto Dabarskoga brevijara među hrvatskoglagoljskim liturgijskim kodeksima 258 akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu pod signatu- rom /I € 21, iz nekadašnje ostavštine velikoga hrvatskoga povjesničara Ivana Kukuljevića (Kuk. 824). Kodeks sadr- ži 306 pergamenskih folija formata 33 x 23,5 cm i pisan je ustavnom i poluustavnom glagoljicom u dvije veličine (4 mm i 2 mm). Protekla su stoljeća ostavila na brevijaru primjetne tragove, jer su mu listovi na više mjesta znatno oštećeni, a prema brojnim lakunama u tekstu čini se da manjka čak više od stotinu listova. Prema sadržaju ovaj je kodeks rimski brevijar: Prvi dio, Proprium de tempore na £. 1-110, počinje tek službom na utorak 6. posta, jer je prethodni tekst izgubljen; Psaltir, na f. 112-158, sadrži sve psalme raspoređene po ofi tjedna, Commune sanctorum, obuhvaća £. 160-182c, a od lista 190-306 čita se Proprium sanctorum. Posljednji dio sanktorala, koji bi sadržavao službe od 4. listopada, nije sačuvan, kao što nije sačuvan ni Kalender. Na listu 159v nalaze se bilješke iz 1515. godine koje govore o povijesnim okolnostima u kojima je brevijar nastao. Tu su različite ruke kurzivnom glagoljicom zapisale račune dabarske cr- kve (bratovštine) sv. Kuzme i Damjana, a na kraju zapi- sa kodeks je datiran godinom 1486. Spominju se brojna rezimena: Beroić, Brajenka, Jurić, Križić, Starčić, Stričić, karić, Tomšić, Trhožić, Voličević, Vučetić. Bilježi se i da brevijar pripada crkvi sv. Kuzme i Damjana u Dabru, a spominje se i turska opasnost: A to pisah' ja pop * Stipan' ta račun' zgoru dogovoran' budući z bratj om' mojom' Mikulom' Beroićem' i Ivanom' Tom'šićem' a ti od plemena Dabran' i Zagorac' a pri tom' biše i veće brat'e naše a va to doba bihu velike teškoće i nevole od Turak' a ta br(w)jal * ta e crikvce :(w)mga Kuz'me i Dom'jana v Dab'ri.' O daljnjoj sudbini ove glagoljske knjige ne znamo puno, no čini se da se brevijar nalazio i u Istri,jer je Ivan Kukuljević na njemu zapisao da ga je dobio od Urbana Golmajera iz Grimalde u Istri. Možda je s time povezana i bilješka koju sadrži latinični prijepis iz 19. stoljeća (iz 'Arhiva HAZU-a) jedne folije (159) iz Dabarskoga brevijara u kojoj je zapisano: U humskom breviaru." Brevijar je prvi opisao Ivan Milčetić u Hrvatskoj gla- goljskoj bibliografiji iz 1911. godine.? Zanimljivo je da je Josip Hamm 1958. godine u sxudun o glagoljskoj judm brevijar imenovao Zagrebačkim, vjerojatno po mjestu ču- 1 — Arheološki tragovi te crkve nisu potvrđeni. Runje 2006, 56-57, smatra mogućim da se uz crkvu nalazio i eremitorij u kojemu su boravili pusti- njaci (franjevci). 2 _ Štefanić 1969, 152. 3 — Milčetić 1911, 45-49.