930.2(497.6-3 Hercegovina) PISMENOST U SREDNJOVJEKOVNOJ HERCEGOVINI Marinka ŠIMIĆ Staroslavenski institut Zagreb Republika Hrvatska U prilogu se raspravlja o najstarijim spomenicima pismenosti s pod- ručja srednjovjekovne Hercegovine pisanima slavenskim pismenima: glagoljicom i ćirilicom. Najstariji natpis iz Bosne i Hercegovine pi- san ćirilsko-glagoljskim grafemima je Humačka ploča. Podrobnije su opisani stari epigrafi XII—XIII. stoljeća, čiji se tekstovi donose u transliteraciji i transkripciji. Slijedi niz lapidarnih poruka sa stećaka odkraja XIII. do početka XVI. stoljeća. Pretpostavlja se da je i najsta- riji humski rukopis, Miroslavljevo evanđelje, pisan u Stonu u XII. sto- ljeću. U korpus srednjovjekovne humske pismenosti ulaze i oporuke, povelje, darovnice, odnosno administrativno-pravni spisi. Ključne riječi: glagoljica i hrvatska ćirilica, natpisi, Miroslavljevo evanđelje, administrativno-pravni spisi. Uvod Slavensko bogoslužje, a time i pismenost, širili su slavenski apostoli Sv. braća Ćiril i Metod i njihovi učenici. Počeci ćirilometodske hrvatske srednjovjekovne kulture, najznačajnije glagoljske slavenske književnosti, za istraživače su “najtamnije" razdoblje hrvatskoga glagoljaštva, ističe Ivanka Petrović: “Hrvati nisu sačuvali glagoljske spomenike starije od 529