RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 37/1 (2011.)

UDK 811.163.42"367.626“13%
811.163.42(091)

Izvorni znanstveni članak
Rukopis primljen 5. VII. 2011
Prihvaćen za tisak 4. X. 2011

Marinka Šimić

Staroslavenski institut
Demetrova 11, HR-10000 Zagreb
msimic(Qstin.hr

ZAMJENICE U AKADEMIJINU BREVIJARU (IIIc 12)

Cilj je ovoga rada opis zamjeničke deklinacije u jednom hrvatskoglagolj-
skom rukopisu, Akademijinu brevijaru iz 14. stoljeća, i potom usporedba sa
stanjem u kanonskim starocrkvenoslavenskim rukopisima, zatim u hrvatsko-
glagoljskim fragmentima i liturgijskim rukopisima, u zbornicima, i na kon-
cu u tiskanim brevijarima. Nadalje se na temelju proučene i izložene građe
pokušava odgovoriti na pitanje postoji li razlika, i u kojoj mjeri, kod zamje-
ničkih oblika između prvoga (Psaltira) i drugoga dijela brevijara (Komuna-
la), kao što je to već ustanovljeno za neke jezične razine, odnosno koliko je
u drugome dijelu prisutan utjecaj narodnoga piščeva govora.

1. Akademijin brevijar

Akademijin je brevijar hrvatskoglagoljski rukopis koji bi prema lunarnoj ta-
blici mogao biti pisan 1384. godine, dok se po paleografskim osobinama može
datirati koncem 14. ili početkom 15. stoljeća (Štefanić 1969: 114). Među na-
šim rukopisima zauzima posebno mjesto. Naime, još je Josip Vajs zamijetio da
je to dragocjen prijepis hrvatskoglagoljskoga psaltira, koji se odlikuje fonološ-
kim i tvorbenim osobitostima, a takoder i po svom prijevodu. Njega je Dra-
gutin Parčić upozorio da: »že nenalezi mezi breviači chorvatsko-hlaholskymi
tak pčkneho textu žaltačovćho« (Vajs 1910: XCII). Dijelovi su toga brevijara:
1. psaltir (1-35b), 2. kantici (35c—39b), 3. Commune sanctorum (39b-64b), 4
Oficij za mrtve (64b-66a), 5. Oficij Blažene Djevice Marije (66a-68c), 6. Lu-
narna tablica (68d), 7. Vječni kalendar (69-70v). Takva je vrsta časoslova, tzv.
Liber horarum bila popularna u Europi još od Karla Velikoga, a od hrvatskogla-

161