RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 37/1 (2011.) UDK 811.163.42"367.626“13% 811.163.42(091) Izvorni znanstveni članak Rukopis primljen 5. VII. 2011 Prihvaćen za tisak 4. X. 2011 Marinka Šimić Staroslavenski institut Demetrova 11, HR-10000 Zagreb msimic(Qstin.hr ZAMJENICE U AKADEMIJINU BREVIJARU (IIIc 12) Cilj je ovoga rada opis zamjeničke deklinacije u jednom hrvatskoglagolj- skom rukopisu, Akademijinu brevijaru iz 14. stoljeća, i potom usporedba sa stanjem u kanonskim starocrkvenoslavenskim rukopisima, zatim u hrvatsko- glagoljskim fragmentima i liturgijskim rukopisima, u zbornicima, i na kon- cu u tiskanim brevijarima. Nadalje se na temelju proučene i izložene građe pokušava odgovoriti na pitanje postoji li razlika, i u kojoj mjeri, kod zamje- ničkih oblika između prvoga (Psaltira) i drugoga dijela brevijara (Komuna- la), kao što je to već ustanovljeno za neke jezične razine, odnosno koliko je u drugome dijelu prisutan utjecaj narodnoga piščeva govora. 1. Akademijin brevijar Akademijin je brevijar hrvatskoglagoljski rukopis koji bi prema lunarnoj ta- blici mogao biti pisan 1384. godine, dok se po paleografskim osobinama može datirati koncem 14. ili početkom 15. stoljeća (Štefanić 1969: 114). Među na- šim rukopisima zauzima posebno mjesto. Naime, još je Josip Vajs zamijetio da je to dragocjen prijepis hrvatskoglagoljskoga psaltira, koji se odlikuje fonološ- kim i tvorbenim osobitostima, a takoder i po svom prijevodu. Njega je Dra- gutin Parčić upozorio da: »že nenalezi mezi breviači chorvatsko-hlaholskymi tak pčkneho textu žaltačovćho« (Vajs 1910: XCII). Dijelovi su toga brevijara: 1. psaltir (1-35b), 2. kantici (35c—39b), 3. Commune sanctorum (39b-64b), 4 Oficij za mrtve (64b-66a), 5. Oficij Blažene Djevice Marije (66a-68c), 6. Lu- narna tablica (68d), 7. Vječni kalendar (69-70v). Takva je vrsta časoslova, tzv. Liber horarum bila popularna u Europi još od Karla Velikoga, a od hrvatskogla- 161