SLOVO, sv. 60, 687-724, Zagreb 2010. UDK 264-13(497.6 Fojnica)“13“:003.349.1 091(497.6 Fojnica) “13“:003.349.1 003.349.1(497.6) FOJNIČKI GLAGOLJSKI FRAGMENT BREVIJARA Marinka ŠIMIĆ, Zagreb Fojnički glagoljski fragmentje list brevijara, Temporala, sadrži dio Knjige Izlaska (Izl 3,7-8) i Slovo sv. Ivana Zlatoustoga. Pronađen je u Muzeju Franjevačkoga samostana u Fojnici na koricama Razmišljanja Matije Jerkovića. Podrobna jezična raščlamba pokazala je da je FgFoj pisan hrvatskoglagoljskim ustavnim pismom i crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije sredinom 14. stoljeća. Na fonološko-grafijskoj je razini FgFoj prilično pomlađen, odnosno narušena je norma crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, primjerice kod pisanja znaka za poluglas i posebice jata. Naime, FeFoj je prilično ekaviziran, npr.: deli, bolezno, mlekome, leki, susede, zvezdam», telesi, odolevaše, grehi. To bi možda moglo upućivati na zaključak, da taj fragment nije prepisan u Bosni, nego je tamo donesen iz hrvatskih ekavskih područja. Na starinu na fonološkoj razini ukazuje očuvanost slogotvornog r i / bez promjene te starih suglasničkih skupina žd i čr. Za razliku od fonološke razine, na morfološkoj su potvrđeni pravilni crkvenoslavenski oblici kod imenica, glagola i pridjeva. Leksik FgFoj je također arhaičan, tj. većina leksema pripada starocrkvenoslavenskomu sloju koji je potvrđen u kanonskim starocrkvenoslavenskim rukopisima, a svojstven je i hrvatskoglagoljskim sadnike, vsemogi, glubina, sba, čr'imnoe. Na sintaktičkoj je razini u FgFoj očuvana osobita sintaktička konstrukcija karakteristična za dativ apsolutni. Usporedba s deset hrvatskoglagol tekstološki najbolje slaže s BrVat,, stoga se manjkavi dio teksta rekonstruira prema tom brevijaru. Ključne riječi: Fojnički glagoljski fragment brevijara, Knjiga Izlaska, Slovo sv, Ivana Zlatoustoga, Bosna 1, UVOD Fojnički glagoljski fragment brevijara (FgFoj) zajedno s Livanjskim glagoljskim fragmentom pronašao je Josip Hamm 1950. godine putujući kroz Bosnu. Oba su očuvana zahvaljujući njihovoj sekundarnoj funkciji, tj. kao omoti novijih knjiga. Fojnički je bio na koricama Razmi: Jerkovića, tiskanih u Mlecima 1582., a Livanjski na omotu Habdelićeva 687 janja Matije