Marinka Šimić, Kajkavizmi u creskoj Muci Franića Vodarića FLUMINENSIA, god. 14 (2002) br. 2, str. 73-84 73 Marinka Šimić KAJKAVIZMI U CRESKOJ MUCI FRANIĆA VODARIĆA Marinka Šimić, Staroslavenski institut, Zagreb, izvorni znanstveni članak, Ur.: 10. prosinca 2002. UDK 811.163.42'282 Vodarić, F.: 244(497.5 Cres) U članku se analizira leksik rukopisa Pisna od Muke Gospodina našega Isukarsta po Matiju, Marku, Luki i Jivanu zločena u pisni po Franiću Vodariću Crisaninu naravi težačke kopačke. Utvrđeno je da se u tekstu može razlučiti nekoliko leksičkih slojeva: leksemi iz crkvenoslavenskoga jezika, zajednički čakavsko- kajkavski sloj, čakavski sloj, i kajkavski sloj. Učestali kajkavizmi na morfološkoj i leksičkoj razini navode na zaključak da je neposredni predložak s kojeg je Franić Vodarić prepisivao mogao biti s Vinodolskog područja. Ključne riječi: Franić Vodarić, Muka, leksik, čakavsko-kajkavsko interferiranje, kajkavizmi 1. Uvod Rukopis Pisna od Muke Gospodina našega Isukarsta po Matiju, Marku, Luki i Jivanu zložena u pisni po Franiću Vodariću Crisaninu naravi težaške kopaške književno- povijesni je spomenik i hrvatski raritet. U njemu se prepliću sva tri hrvatska pisma, kao i sva tri hrvatska dijalekta. Rukopis je krajem 17. ili početkom 18. stoljeća prepisao latinicom Franić Vodarić, koji se potpisuje glagoljicom na naslovnoj stranici i na svršetku teksta Muke, str. 258., a zna i bošančicu. Ta knjiga veličine 9 x 14 cm ima 326 stranica i može se podijeliti u dva dijela: 1. Muka Gospodina našega (str. 1-258) i 2. niz pasionskih tekstova: O prislavni križu sveti (259-274), Pozdravjen'je svetoga Križa (275-280), Vexil(lla Re(glis - Videći drivo križa (281), Videći križ (282-284), Od razmišljanja (285- 298), Versi od žalosti B. D. Marije - Rascviljena Majka staše (299-309), Dela potribna (310-314), Pozdravjen'je s križa (315-316), te pet Molitvica k Isukarstu (316-320), i tekst bez naslova s početnim riječima: Zašto je pri Gospodinu (321). Jezik kojim je taj rukopis pisan stara je čakavština s pojedinim osobinama