Jasna Vince

Staroslavenski institut, Zagreb

Očekivani i neočekivani akuzativ u
Hrvojevu misalu

U prilogu se raspravlja o jezičnim i tekstnim čimbenicima pojave akuzativa u Hrvojevu
misalu: sintaktičkima, morfološkima i pragmatičkima. U prvom dijelu autorica raščlanju-
je akuzativ s gramatičkoga (sintaktičkoga i morfološkoga) motrišta jer je nerijetko teško
razlučiti sintaktički genitiv od akuzativa s genitivnim nastavkom. Primjere iz Hrvojeva
misala, hrvatskoglagoljskoga spomenika iz 1404. godine, jezično znatno pohrvaćenoga,
autoricu uspoređuje s paralelnima, preuzetima iz izvora koji bolje čuvaju crkvenosla-
vensku norimu. Na kraju upozorava na slučajeve kada akuzativ nije gramatički utemeljen
nego je plod vanjskih utjecaja. Katkada se, naime, padež udešava prema obliku susjedne
riječi. Konačno, ima i pogrešnih prijevoda u kojima ili nema očekivanoga akuzativa ili je
pak taj padež uspostavljen tamo gdje mu nije mjesto.

Uvod

U imena bez vlastitoga oblika za akuzativ taj je padež sinkretičan ili s
nominativom ili s genitivom.! Ali akuzativ jednak genitivu: GA možemo
naći i kao inačicu drugih dvaju akuzativnih oblika: NA i AA?. O povijesti
istraživanja genitivno-akuzativnoga sinkretizma — ponajprije u ruskom — i
o različitim pristupima tom morfosintaktičkom pitanju iscrpno nas izvje-
šćuje Klenin (1983: 10-19),* a Laskowski (1988) promatra GA sinkretizam

1 Nasuprot općemu mišljenju prema kojem su svi spomenuti oblici ostvaraji istoga sintaktičkoga
padeža: akuzativa, za neke je istraživače -- pa i u novije vrijeme — genitiv za akuzativ pravi, sin-
taktički genitiv. Štoviše, sintaktički akuzativ jednak nominativu katkada se opisuje kao sintaktički
nominativ, npr. Schooneveld (1977: 138).

2 Kratice NN, NA, AA, GA, GG upotrebljava Comrie (1978), a u Laskowskog (1988) čitamo: A-N,
AG

3 Vidi i prikaz njezine knjige iz pera Chvany (1984).

 

 

 

97