Jasna Vince Staroslavenski institut, Zagreb Očekivani i neočekivani akuzativ u Hrvojevu misalu U prilogu se raspravlja o jezičnim i tekstnim čimbenicima pojave akuzativa u Hrvojevu misalu: sintaktičkima, morfološkima i pragmatičkima. U prvom dijelu autorica raščlanju- je akuzativ s gramatičkoga (sintaktičkoga i morfološkoga) motrišta jer je nerijetko teško razlučiti sintaktički genitiv od akuzativa s genitivnim nastavkom. Primjere iz Hrvojeva misala, hrvatskoglagoljskoga spomenika iz 1404. godine, jezično znatno pohrvaćenoga, autoricu uspoređuje s paralelnima, preuzetima iz izvora koji bolje čuvaju crkvenosla- vensku norimu. Na kraju upozorava na slučajeve kada akuzativ nije gramatički utemeljen nego je plod vanjskih utjecaja. Katkada se, naime, padež udešava prema obliku susjedne riječi. Konačno, ima i pogrešnih prijevoda u kojima ili nema očekivanoga akuzativa ili je pak taj padež uspostavljen tamo gdje mu nije mjesto. Uvod U imena bez vlastitoga oblika za akuzativ taj je padež sinkretičan ili s nominativom ili s genitivom.! Ali akuzativ jednak genitivu: GA možemo naći i kao inačicu drugih dvaju akuzativnih oblika: NA i AA?. O povijesti istraživanja genitivno-akuzativnoga sinkretizma — ponajprije u ruskom — i o različitim pristupima tom morfosintaktičkom pitanju iscrpno nas izvje- šćuje Klenin (1983: 10-19),* a Laskowski (1988) promatra GA sinkretizam 1 Nasuprot općemu mišljenju prema kojem su svi spomenuti oblici ostvaraji istoga sintaktičkoga padeža: akuzativa, za neke je istraživače -- pa i u novije vrijeme — genitiv za akuzativ pravi, sin- taktički genitiv. Štoviše, sintaktički akuzativ jednak nominativu katkada se opisuje kao sintaktički nominativ, npr. Schooneveld (1977: 138). 2 Kratice NN, NA, AA, GA, GG upotrebljava Comrie (1978), a u Laskowskog (1988) čitamo: A-N, AG 3 Vidi i prikaz njezine knjige iz pera Chvany (1984). 97