J. VINCE-MARINAC, Iz morfologije csl. jezika hrv. redakcije SLOVO 37 (1987)

međutim, da [+/- anim] nije nužno vezano samo uz [+ masc], a to je pokazao i
razvoj nekih drugih slavenskih jezika.' Zato ćemo kategoriju animiteta protegnuti
na čitavu deklinaciju i dodati niz uvjeta koji će iz njezinog djelokruga izbaciti ne
samo sve što nije [+ masc| nego i sve brojeve osim jednine i sve padeže osim akuzati-
va. To je, naime, stanje kakvo nalazimo u crkvenoslavenskom jeziku hrvatske re-
dakcije. U staroslavenskom se jeziku, kao što znamo, opreka [+ anim] : [- anim]
ispoljava i u dativu jednine imenica muškog roda.

Ova je kategorija semantički čvrsto utemeljena. Obilježje [+ anim] obuhvaća
sve imenice koje označavaju što živo. Razlikovanje, međutim, nije uvijek dosljedno
provedeno u korpusu, što pokazuju i sljedeći primjeri:

poče i porodi s(i)m. : s(i)na

poslals esi ap(usto )l tvoi : ap(usto)la tvoego
porodi s(i)n' svoi prvčn'e"

vidčh' ine zvčr' : inoga zvčra

obrati se v zmii

premčni se sotona v' zmije

sa mnoii vist(i)nu straže imam' telesi moemu anj(e)lt g(ospodn)»
mi včruem' v' glospod)"

posla otrok+ svoi k čkovu

vočnet' vozvati o(t6)cb svoi i mater' svoti
prčvratiti hoćete pričtelt, »(a)%

Hrvatskim su dijalektima, kao što znamo (izuzmemo li sporadične primjere
poput često citiranog kajkavskog pojti zamuž) takva kolebanja sasvim strana.
Uspoređujemo li staroslavenski s crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije
s obzirom na kategoriju animiteta, nećemo naći razlike na strogo morfološkom
planu: u oba su sustava neke imeničke osnove obilježene [+ anim|, a neke [- anim).
Čim se dotaknemo semantičkih obilježja koja diktiraju njihovu distribuciju, doći
će do izražaja osobitosti. O najstarijem sloju staroslavenskog Lunt kaže: »However,
it is clear that in the oldest level of the language this genitive-accusative was used
only for nouns indicating healthy, free, male person: the sick, the crippled, the
young, the enslaved, and the supernatural did not count.«? U vezi s time, a sasvim
na margini svoje teme, ne mogu ne izreći dojam kako evo i najšturije činjenice ko-
je se tiču jezika otkrivaju neslućene vidike u duhovni svijet njegovih nosilaca.

' Usporedi ruski u kojem imenice ženskog roda tvore Apl na dva načina, ovisno o tome je-
su li obilježene [+ anim] ili [- anim] — NApI ximru : GApl xčk

*H. G. Lunt, Otd Church Slavonic Grammar, Mouton 1974%, 46.

  

119