NAŠ BODULSKI IDENTITET Tekst (rekonstruiran i protumačen): V ime Božje, Amen. Leta tekućega rojstva Božjega 1454. miseca aprila na dan 11. Ja Ivan knez modruški i otoka naredih mojemu dragomu popu Ivanu Hodaniću pisat slobošćine i s dvimi muži naredit vas kon- fin svetoga Andrija. Ki muži Šimun Lesičić i Šimun Sršić prije hodiše u Gubodol, hodiše u mošune Jurja Bozanića, hodiše u dolac Koprivnjak i u dolac Smratinj i do guvna Martina Žubrića, hodiše do zemlje zvane Kut, i hodiše na put komunski ki pelja u Omišalj, i naokolo sopet hodiše u Gubodol, svršiše konfin i poči- nuše, i hodiše pravit i navistit knezu Ivanu u selo Sršićevo. Prizva knez Ivan Paliak i da mu rečeno mesto, kako su pokazali rečena dva muža, ki rekoše da su pravo i verno činili, obašli i sinjali s jego naredbom po duši ko bolje mogoše rečeni kunfin. Ki reče da im pušća i preporučiva rečenu crikvu i kunfin da ju služe dobro i vladaju ča najbolje moru i da mole Gospodina Boga za me grišnika ki budu duperali te moje slobošćine i crikvu sveti Andrij, i molim ti redovnici ki budu služili crikvu ovu da mole Gospodina Boga za me grišnika i da davaju pravo moj dohodak sve ča mi gre, i je obećal na kušenciju da oće plaćat ča bude hodi- lo od sega dat pravo. To pisah ja pop Ivan Hodanić po zapovidi moga gospodina. Reče Jurić knezu Ivanu: od dohotka kuliko davat? Reče knez: desetu kvartu, deseti spud kako je Gospodin Bog naredil i odlu- čil i postavil. Dah te slobošćine ja knez Ivan za ljubav da san ga speljal s polja Grobnički od svoga oca i matere u moj otok da živi i da se hrani sebe i svoje koleno, da mogu živiti, pošteno naučiti rod roda da živu u strahu Božjem. Nekadašnji glagoljični original preveden je na talijanski jezik Glagoljičnu je ispravu prilikom rada na novom izdanju još uvijek neobjav- ljene zbirke Acta Croatica evidentirao i u prvoj četvrtini 20. stoljeća obradio Stjepan Ivšić (1884 - 1962). Cijenjeni je hrvatski jezikoslovac opisuje ovako: ...lsprava je, kako mi se po svemu čini, doživjela ono što i neke druge isprave, tj. neka- dašnji je glagoljski original u početku mletačkoga gospodstva bio preveden na latinski 89