IVAN BOTICA — TOMISLAV GALOVIĆ IZ RADA NA CJELOKUPNOJ BIBLIOGRAFIJI BRANKA FUČIĆA Ivan BOTICA znanstveni novak / asistent Filozofski fakulret Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za povijest i Zavod za hrvatsku povijest dr. sc. Tomislav GALOVIĆ viši asistent ilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za povijest i Zavod za hrvatsku povijest UDK _7.072 Fučić, B. 821.163.42.09 Fučić, B. Autori u radu iznose rezultate dosadašnjih nastojanja na stvaranju cjelokupne bibliografije knji- ga, studija i članaka te drugih tekstova Branka Fučića. Budući da su njegovi brojni radovi objav- ljivani za života, od 1936., ali i nakon smrti 1999. godine na različitim mjestima, s različitom kvalitetom, u različitim državnim sustavima, u različitim životnim i profesionalnim okolnosti- ma, gotovo su neuhvatljivi na jednome mjestu, u jednoj jedinstvenoj bibliografiji. Stoga je ovaj rad \pokušaj odgovora na pitanje o tom u kojem je trenutačnom stanju Fučićeva bibliografija i koji su se problemi pojavljivali pri njezinu sređivanju. Veliku je pomoć pritom pružio sam Fučić svojom nepospunom bibliografijom, potom Zlatko Keglević, a nadasve Josip Žgaljić i drugi. Rad je popra- ćen grafičkim prikazima kojima se iskazije vrsta i učestalost Fučićevih objavljenih radova. Ključne riječi: Branko Fačić, bibliografija Do početka 2009. godine pobrojene su 372 bibliografske jedinice Branka Fučića u vremen- skome rasponu dužem od sedamdeset godina. Fučićevi objavljeni radovi njegov su životni, duhovni, intelekrualni i kulrurni trag na ovo- me svijetu i o ovome svijetu. Izlazili su za živo- ta od rane Fučićeve mladosti, ali izlaze i nakon Fučićeve smrti. Gotovo su neuhvatljivi na jed- nome mjestu, u jednoj jedinstvenoj bibliografiji jer su tiskani na različitim mjestima, u različitim državnim sustavima, s različitom kvalitetom, u različitim životnim, duhovnim, materijalnim i profesionalnim okolnostima. Za proučavanje i vrjednovanje bilo kojega znanstvenika neop- hodno je raspolagati njegovim cjelokupnim opusom, odnosno njegovom bibliografijom. Prije nego što spomenemo kako je nastajala i kako nastaje Fučićeva bibliografija, citirat ćemo Darinka Munića koji je ustvrdio da je bibliogra- fija »jedna od najnezahvalnijih autorskih disci- plina u svim znanostima«, jer je ona »njihova prologomena, čije rezultate marljivo rabe i citi- raju svi ozbiljni autori«.' Neki znanstvenici, naime, sami vode svoju bibliografiju, neki djelomično, a neki tek onda 1 Munić 2006, 9. 161