Ivan BorIcA — Tomistav Gavović 162 kada se to od njih zatraži. Pokoji pak dobiju vla- stitu bibliografiju od svojih kolega, suradnika ili prijatelja — što je inače vrlo lijep 4545 — najčešće uz određenu obljetnicu, nagradu ili umirovlje- nje. Dobar je primjer brižnoga vođenja vlastite bibliografije profesor Jaroslav Šidak koji je u dva navrata objavio bibliografiju svih svojih publici- ranih radova.? Primjer su uzorno izrađene bibli- ografije koju su potpisali kolege, učenici ili su- radnici bibliografije akademika Luje Margetića? i akademika Eduarda Hercigonje.“ Bibliografija Branka Fučića ima od svakoga spomenutog primjera ponešto. Na samome po- čerku valja istaknuti činjenicu da je nemoguće trenutačno utvrditi cjelovit popis Fučićevih ra- dova koji su se povećavali iz godine u godinu jer ih ni sam Fučić nakon određenoga vremena nije više bilježio. Prvi popisi Fučićevih radova potječu od nje- ga samoga, a nastali su iz nužde radi sastavlja- nja različitih izvješća, znanstvenoga napredova- nja ili pak izbora u Hrvatsku akademiju zna- nosti i umjetnosti. Bili su stoga objavljivani u Akademijinu Ljetopisu.* 'Nakon popisa radova nastalih iz Fučićeva pe- ra, slijede oni iz različirih bibliografija. Jedna je od rakvih iscrpna Bibliografija rasprava i člana- ka o lstri, Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru u časopisima i zbornicima SRH 1945 — 1970. autora Zlatka Keglevića,“ a druga je vezana uz projekt Povijesni spomenici Istre. Prilozi za bi- bliografiju objavljenih izvora za povijest Istre pri 2_ Šidak 1968, 1-8; 1977, 12-19. Marčec — Polić - Svrčić 2006. Usp. i Bibliografija aka- demika Luje Margetića, XXI-XXXVI. 4 Hercigonja 1996, 13-23; Hercigonja — Paro 2005, 11-22. 5 _ Ljetopis JAZU 79 (1979): 516-519; 84 (1981): 320- 321; 87 (1984): 334-335. 6 Keglević 1979, 21, 24, 42, 138, 268, 271, 349, 362, 367. Zavodu za povijesne i društvene znanosti JAZU u Rijeci i Zavodu za povijesne znanosti JAZU u Zagrebu." Nadasve je važan i redakcijski bio- bibliografski članak o Branku Fučiću koji je 1998. godine objavljen u Hrvatskom biograf: skom leksikonu.? Konačno, najopširniji popis Fučićevih radova objavljen je nakon Fučićeve smrti u knjizi Josipa Žgaljića Branko Fučić. Od Dubašnice do Dubašnice. Budući da je riječ o pr- voj opširnoj bibliografiji Branka Fučića, ona je početna istraživačka točka Fučićeva života i dje- la.? Navedene su spoznaje objedinjene i dopu- njene novim saznanjima Tomislava Galovića. Glede cjelovite bibliografije Branka Fučića mora se priznati da je trenutačno stanje zado- voljavajuće jer je poznato oko 95% Fučićevih bibliografskih jedinica. Problemi pri cjelovitu popisu ponajprije se odnose na publikacije iz inozemstva i na priloge iz dnevnoga tiska, žu- pnih ili mjesnih listova i glasila jer je do njih nešto teže doći. Osim toga, dnevni listovi zbog svoje naravi zahtijevaju zasebnu obradbu, a u konačnici daju neznatne, za znanost gotovo za- nemarive rezultate. Koliko je točno Branko Fučić objavio bibli- ografskih jedinica? Prije pokušaja odgovora tre- ba podsjetiti na to da je u posljednjim knjiga- ma Branka Fučića zapisano da je autor oko 400 radova. Budući da spomenuti i dostupni popisi Fučićevih radova ne prelaze 250 bibliografskih jedinica, u ostatku od stotinu i više radova vjero- jatno se računalo na knjige koje su prevedene na strane jezike, na enciklopedijske članke i na sitne članke iz lokalnih i znanstveno nekvalificiranih publikaci ni Fučićevi enciklopedijski članci sadržajnom vr- . Usputno spomenimo i to da se broj- 7__ Povijesni spomenici Isre \, 41; 1I, 10-12; IIl, 25-30; IV, 108, 458. ***Fučić, Branko 1998, 490-491. 9 Žgaljić 2001, 113-119.