kao monografiju O knjigama brvatskih glagoljaša. Na izvandoktorskom je studiju istoga fakulteta prijavio doktorsku disertaciju s temom o pokorničkom pokretu i franjevcima trećoredcima glagoljašima od 13. do 16. stoljeća. Budući da zbog objektivnih razloga nije odlučio pristupiti njezinoj obrani, rukopis je te vrijedne radnje 2001. objavio pod naslovom Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši (13. - 16. st.). Povratkom iz Rima 1995. fra Petar preuzima ponuđene obveze u svojoj provinciji. Od 1997. do 2009 živi i djeluje u Ogulinu gdje je bio i gvardijan, a od 2009. do smrti živio je u samostanu Sv. Franje Asiškoga u Krku. Zadnjih je godina života poticao utemeljenje muzeja hrvatske glagoljice u Krku kojem je sjedište trebalo biti upravo u njegovu franjevačkom trećoredskom samostanu. Fra Petar Runje objavio je više od stotinu radova i članaka u domaćim i inozemnim izdanjima te čak dvanaest znanstveno-stručnih knjiga: Prema izvorima (1990.), O knjigama hrvatskih glagoljaša (1998.), Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši (2001.), Tragom stare ličke povijesti (2001.), Školovanje glagoljaša (2003.), Glavotok (2005.), Glagoljica u zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku (2005.), Tragom stare ličke povijesti (prošireno izdanje, 2007.), Franjevci trećoredci glagoljaši u Ogulinu (2007.), Duhovni život na zadarskim otocima u kasnom srednjem vijeku (2008.), Branka Perković (2010.) i Prema izvorima II. Rasprave i članci o hrvatskim franjevcima trećoredcima glagoljašima (2012.). Svojim je prilozima podržao i izradu Hrvatskoga franjevačkog biografskog leksikona. Prije smrti predao je nekoliko radova za objavljivanje ili u tisak. Tako je u posljednjem broju časopisa Slovo (64/2014) objavljen njegov članak "Bartol Krbavac i njegov krug" (str. 153-181), u Krčkom zborniku (70/2014) Povijesnoga društva otoka Krka članak "Franjevački hospiciji u srednjem vijeku na otoku Krku" (str. 61-70), a nedavno je izašla i njegova knjiga Fra Šimun Klimantović u svom vremenu (2015.) kao osma knjiga niza Modruš — knjižnica ogranka Matice hrvatske Ogulinu. U pripremi za tisak nalazi se njegov članak "Fra Stjepan Belić — priređivač Baromićeva glagoljskoga brevijara 1493. u Veneciji?" koji je referirao na međunarodnom znanstvenom skupu Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu — Tertiary Glagolitic Tradition in European Context održanom upravo njegovim poticajem 2013. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Još je nekoliko radova predao za objavu, a vrijeme će pokazati njihovu sudbinu. Fra Petar je 1987. priredio drugo prošireno izdanje Izmenika preminulih redovnika Hrvatske provincije franjevaca trećoredaca temeljeno na prvome fra Stjepana M. Ivančića koje je 1910. objavljeno u Zadru. Od 1977. do 1980. bio je urednik Vjesnika franjevaca trećoredaca glagoljaša, a za boravka u Rimu bio je član uredništva glavnoga trećoredskoga časopisa u svijetu Analecta Tertii ordinis regularis saneti Francisci. Fra Petar Runje bio je jedan od vodećih povjesničara srednjovjekovnoga franjevaštva i glagoljaštva na hrvatskim prostorima. Kao iskusan istraživač pružao je posve originalan uvid u početke i prva stoljeća svoje redovničke zajednice čija je prošlost među najstarijima u svijetu. Najveća je vrijednost njegovih radova u tome što su u cijelosti temeljeni na nepoznatim i manje primijećenim arhivskim izvorima. 506