Ivan Botica - Tomislav Galović

GLAGOLJIČNA PISMENOST SREDNJEVJEKOVNE DUBAŠNICE
(S OSVRTOM NA POČETKE HRVATSKOGLAGOLJSKOGA
NOTARIJATA NA OTOKU KRKU)

U radu su doneseni i dijelom raščlanjeni glagoljski spomenici
srednjovjekovne Dubašnice.Riječjeoispravamaizdruge polovine 15.inatpisu
s početka 16. stoljeća. Dubašljanska je pismenost dominantno glagoljična jer
su njezini nositelji dubašljanski popovi glagoljaši i dubašljanski franjevci
trećoredci glagoljaši. Uz njih opismenjuju i mnogi laici koji će, primjerice,
preuzeti dubašljanski glagoljski notarijat, pravnu instituciju koja je najdublji
trag ostavila upravo na Krku.

Ključne riječi: srednji vijek, Krk, Dubašnica, Ivan VII. Frankapan,
Bužane, glagoljična pismenost

U sjeverozapadnom dijelu otoka Krka nekoć je bilo preko dvadeset što većih
što manjih sela/zaseoka. Sve ih je objedinjavalo nestalo mjesto Dubašnica i njegova
preživjela župa Sv. Apolinara. Vrela poput hrvatskoglagoljskoga notarijata otkrivaju
dubašljanska Dolinja Sela, Gorinja Sela i Poganku, odnosno sela, zaselke i druge toponime
Barovo, Barušiće, Benčiće, Bogoviće, Budislaviće, Dvorane, Galijahovo, Gobiće, Gradinu,
Grimanovo, Gumanju, Hržiće, Kovače, Kraljiće, Kremeniće, Lončarevo, Ljutiće, Malinsku,
Matruniće, Milčetiće, Milovčiće, Mrakovčiće, Mrvce, Oštrobradiće, Pavus, Ponikve, Porat,

Radiće, Rudinu, Rovu, Sabliće, Stunjinu, Sveti Anton, Sveti Juraj, Sveti Martin, Sveti

 

Polinar, Stril Turčiće, Vantai

 

Vlašiće, Zidariće, Žgombiće i dr.! U većini je bilo
života sve do kraja 18. stoljeća. Tada se komarac Anopheles maculipennis sa smrtonosnim

1 Usp. Tomislav Galović, O Dubašnici i njezinim ljudima. Prinosi za povijest dubašljanskoga kraja na otoku Krku,
Krčki zbomik, sv. 48, Posebno izdanje Povijesnog društva otoka Krka, sv. 42., Malinska — Rijeka — Krk 2004., str. 17-18.

55