parazitom Plasmodium falciparum doselio u dubašljanske i druge krčke lokve.? Malarija je morila tijekom dugog 19. stoljeća. Tako je Dražica kod Svetoga Polinara i Lokvina u Pogankama, možda i najvažnije dubašljanske lokve koje su krijepile ljude i stoku Gorinjih Sela i Poganka zbog kojih su okolne oranice, vinogradi i maslinici postizali dobru cijenu u kupoprodajama, posredno ugasila Dubašnicu. Život se najvećim dijelom udaljio od lokava i preselio u Bogoviće, Malinsku, Milčetiće, Porat, Radiće, Vantačiće, Zidariće - bliže moru. Stari dubašljanski rodovi, doseljeni početkom druge polovine 15. stoljeća na Krk, podrijetlom su s kopnenih posjeda knezova Frankapana-' Većina ih je iz Bužana, najjužnijega posjeda frankapanske državine između ponornice Like i vrleti Velebita, koje su, prije negoli je Ivan VII. Frankapan (1424.-1486.) zagospodario Krkom, bile njegov najvažniji posjed. Nakon njegova preseljenja na Krk i odluke da dijelove otoka napuči stanovništvom s kopna, sa svojih je nekadašnjih posjeda doveo pouzdane rodove u Dubašnicu. Moguće je da im se time odužio za svojevremenu podršku u sukobima oko porodičnih posjeda s braćom. Prije njih Dubašnica je bila gotovo nenaseljeno šumovito područje kojim je iz današnjega Dubašljanskoga polja upravljala ugašena benediktinska opatija Sv. Apolinara.' U manje od pola stoljeća sve pod zagovorom Sv. Apolinara, novodoseljeno je stanovništvo na zidovima zapuštene samostanske obnovilo crkvu,' osnovalo župu (plovaniju)“ i vrlo brzo bratovštinu (brašćinu) Istodobno je Dubašnica za svoje stanovništvo izborila status kaštela," a za svoje popove glagoljaše seoski kaptol.? Uz postojeću su se crkvicu Sv. Marije Magdalene u Portu koji je bio dubašljanska luka kroz povijest franjevci trećoredci 2_ Usp. Otmar Trausmiler, Malarija na otoku Krku: epidemiologija i pobijanje 1923.-1926., Sušak 1927. 3_Ivan Žic Rokov, Naseljavanje Dubašnice i Poljica u 15. stoljeću, Krčki zbornik, sv. 7, Krk 1976., str. 183-194. 4 Tomislav Galović — Perica Dujmović, Izvori i literatura o srednjovjekovnim crkvenim objektima Sv. Martinu i Sv. Apolinaru na otoku Krku, Croatica Christiana periodica, god. 26, br. 50, Zagreb 2002., str. 29-49. 5 Perica Dujmović — Tomislav Galović, Plovanska crikva svetoga Apolinara (150 godina dubašljanske župne crkve u Bogovićima), Malinska - Dubašnica 2008., str. 14-20. 6. Vjekoslav Štefanić, Dubašnica, u: Hrvatska enciklopedija, ur. Mate Ujević, sv. 5, Zagreb 1945., sr. 352 7._Mate Polonijo, O starim bratovštinama na otoku Krku, Bogoslovska smotra, sv. 23, Zagreb 1935., str.67, 74-75; Mihovil Bolonić, Bratovština Sv. Ivana Krstitelja u Vrbniku “Kapari" (1323-1973) i druge bratovštine na otoku Krku, Zagreb 1975., str. 27. 8 Commissiones et relationes Venetae, sv. , prir. Šime Ljubić, Monumenta spectantia historiam Slavorum me- ridionalium, sv. 6, Zagreb 1876., str. 94. Usp. i Mihovil Bolonić, Pet stoljeća naših sela, u: Otok Krk. Zapadni dio (Krčki zbornik, sv. 16. Posebno izdanje, sv. 9), Krk 1986., str. 18 9 Mihovil Bolonić, Seoski kaptoli u Krčkoj biskupiji, Bogoslovska smotra, sv. 36/1, Zagreb 1966., str. 124, 126; 1sti, Krčki seoski kaptol — pioniri i nosioci liturgijskog života, Bogoslovska smotra, sv. 38/2, Zagreb 1968., str 27324 56