Eduard Hercigonja: Dvojina u jeziku tekstova hrvatskoglagoljičke neliturgijske književnosti... Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 25 (1999), str. 123-140 nirane, kolebljive morfološke situacije koja je karakteristična, inače, po istim onim previranjima što se - ponekad, doduše, s nešto drugačijim intenzitetom ili usmjerenošću - javljaju i u jeziku ostalih neliturgijskih glagoljaških rukopisa XV. stoljeća. Jasno se izdvajaju neproduktivne i nekarakteristične sufiksalne varijante, koje su, najčešće, odraz utjecaja crkvenoslavenske književne tradicije (npr. -oju, -eju u instr. jedn. imenica ženskoga roda, -evi, -ovi u dativu jedn. imenica muškoga roda ili akuz tivu jed. muškoga roda s 4 morfemom za živo, jednooblični deklinacijski tip poput slobods, svobod» itd.). Osim toga, naziru se također dublete koje će, postupnim potiskivanjem ostalih, prerasti u dominante, o čemu npr. svjedoči jasna dijakronijska usmjerenost u pravcu sve intenzivnije zastupljenosti dublete -e (umj. -i; -e je sufiks palatalne promjene žen. r.) u genitivu jedn. i nominativu i akuzativu množ. imenica ženskoga roda tipa žena ili -e u akuzativu množ. imenica muškoga roda, zatim -00o u genitivu množ. imenica muškoga roda tipa stol i dr.). Ponegdje se vidi uspostavljanje ravnoteže pri uporabi različitih sufiksa za isti padež u istoj promjeni: uspostavljeni odnos sufiksalnih dubleta, s različitom mo- tivacijom, produžuje svoje trajanje (takav je npr. odnos sufiksa -u: -i/-e u lokativu jedn. imenica muškoga roda i dr.). Karakteristično je, primjerice, relativno dobro očuvanje diferencijacije po palatalnosti između imenica stare -0/-jo promjene u instrumentalu jedn. (-om: -em) u svim dijelovima kodeksa (iako ima i tu kolebanja kod imenica na dočetno -r: oltarom!', gospodarom uz: oltarem, gospodarem'). U Pz je npr. dosljedno provedena nezastupljenost sufiksa -om, -ov, -ev u instrumentalu jedn. imenica ženskoga roda. - pridjevi i zamjenice Morfološka previranja intenzivno su u ovom razdoblju zahvatila deklinacijske sustave pridjeva i zamjenica djelujući - analogno proce- sima na području deklinacije imenica — u pravcu sufiksalnoga nivelira- nja, potiranja diferencijacije po određenosti // neodređenosti,$ izjednačava- nja palatalnih i nepalatalnih paradigmi pridjeva i zamjenica uvjetova- $ Nom. jednine sred. r. dobro (nema dobroje) ili žen. r. dobra (nema dobraja), paradigma jedn. žen. r. svedena je na stanje nominalne (neodređene) promjene, u kosim padežima množine sva tri roda prevladavaju oblici pronominalne (pridjevsko-zamjeničke, odre- dene) promjene i sl. 126 —