SLOVO, sv. 34 (1984), 17-62, Zagreb, 1984. UDK: 808.101:949,71 3:093 POVIJESNI, DRUŠTVENI I KULTURNOAMBIJENTALNI UVJETI NASTANKA I| RAZVOJA HRVATSKOGA GLAGOLJAŠKOG TISKA (u povodu 500. obljetnice prvotiska Misala 1483) Eduard HERCIGONJA, Zagreb nam' (e) biti meštrom" i i prosvećati plku t'mu...c (glagoljaški anonim, god. 1468) I Hrvatsko je glagoljaštvo punu zrelost, vrhunac svojih stvaralačkih mogućnosti do- seglo tijekom posljednje trećine 15. stoljeća. Naraslu, čvrsto konstituiranu samosvi- jest glagoljaške sredine u tom razdoblju, spoznaju o njenim 'osobuinim" privilegijima u okviru "crik've zapadne“, ekspresivno iskazuje jedinstveni polemički spis Nikole Modruškog (iz kasnih 70-ih godina 15. st.)' upućen anonimnom domaćem protiv- niku slavenskog pisma i obreda. U tom angažiranom tekstu, obilježenom izrazito emotivnim nabojem, pisac, autoritetom biskupa modruško-krbavskoga, papinskog diplomate, guvernera, poznatog humanista, a napose argumentima znalca crkvene povijesti i onodobnih crkvenih odnosa, upozorava kako na katoličkom Zapadu »u mnogih» ...vladan'ih* nike crik've vlašće službe i običae crk'vene raz'lič'no dr'žu preza vsakih' bul' i pisam' i potvr'enč stola apostolskoga...«, pa je analogno tome »takoe mnogim? crikvam" po Hrvatih' i Dalmacii običae i ured"be od svetoga Eroni- ma nareene sveta mati rim'ska crikva ... v(e)le veče čas'no priela«. Iz takva se du- hovnog ozračja, obilježenog sviješću o dignitetu i utemeljenosti svoje slavenske liturgijskojezične i grafijske posebnosti nasuprot rimskomu latinskom univerzalizmu, logično, onda lako mogla iznjedriti misao o tisku kao sredstvu širenja i učvršćenja 1 Cit, prema Đ, Šurminu, Hrvatski spomenici 1, (serija Monumenta historico-juridica Sla- vorum meridionalium) Zagreb, JAZU, 1898, 261-262. Ovaj tekst — kakav se više neće ponoviti u našoj srednjovjekovnoj knjizi — neopravdano je suviše dugo, zapostavljan od strane književne historiografije iako je paradigmatičan kao potvrda visokorazvijenih izražajnih mogućnosti jezika glagoljaške književnosti u spisima ove vrste. Stilistička raščlamba pisma biskupa Nikole upućuje na majstorsku uporabu određenih stilema u funkciji kompozicije, strukturiranja iskaza ili po- jačanja afektivnosti, 17