SLOVO, sv. 34 (1984), 17-62, Zagreb, 1984. UDK: 808.101:949,71 3:093

POVIJESNI, DRUŠTVENI I KULTURNOAMBIJENTALNI
UVJETI NASTANKA I| RAZVOJA HRVATSKOGA GLAGOLJAŠKOG TISKA
(u povodu 500. obljetnice prvotiska Misala 1483)

Eduard HERCIGONJA, Zagreb

nam' (e) biti meštrom"
i i prosvećati plku t'mu...c

  

(glagoljaški anonim, god. 1468)

I

Hrvatsko je glagoljaštvo punu zrelost, vrhunac svojih stvaralačkih mogućnosti do-
seglo tijekom posljednje trećine 15. stoljeća. Naraslu, čvrsto konstituiranu samosvi-
jest glagoljaške sredine u tom razdoblju, spoznaju o njenim 'osobuinim" privilegijima
u okviru "crik've zapadne“, ekspresivno iskazuje jedinstveni polemički spis Nikole
Modruškog (iz kasnih 70-ih godina 15. st.)' upućen anonimnom domaćem protiv-
niku slavenskog pisma i obreda. U tom angažiranom tekstu, obilježenom izrazito
emotivnim nabojem, pisac, autoritetom biskupa modruško-krbavskoga, papinskog
diplomate, guvernera, poznatog humanista, a napose argumentima znalca crkvene
povijesti i onodobnih crkvenih odnosa, upozorava kako na katoličkom Zapadu »u
mnogih» ...vladan'ih* nike crik've vlašće službe i običae crk'vene raz'lič'no dr'žu
preza vsakih' bul' i pisam' i potvr'enč stola apostolskoga...«, pa je analogno tome
»takoe mnogim? crikvam" po Hrvatih' i Dalmacii običae i ured"be od svetoga Eroni-
ma nareene sveta mati rim'ska crikva ... v(e)le veče čas'no priela«. Iz takva se du-
hovnog ozračja, obilježenog sviješću o dignitetu i utemeljenosti svoje slavenske
liturgijskojezične i grafijske posebnosti nasuprot rimskomu latinskom univerzalizmu,
logično, onda lako mogla iznjedriti misao o tisku kao sredstvu širenja i učvršćenja

1 Cit, prema Đ, Šurminu, Hrvatski spomenici 1, (serija Monumenta historico-juridica Sla-
vorum meridionalium) Zagreb, JAZU, 1898, 261-262. Ovaj tekst — kakav se više neće ponoviti
u našoj srednjovjekovnoj knjizi — neopravdano je suviše dugo, zapostavljan od strane književne
historiografije iako je paradigmatičan kao potvrda visokorazvijenih izražajnih mogućnosti jezika
glagoljaške književnosti u spisima ove vrste. Stilistička raščlamba pisma biskupa Nikole upućuje
na majstorsku uporabu određenih stilema u funkciji kompozicije, strukturiranja iskaza ili po-
jačanja afektivnosti,

17