pisma i staroslavenskih tekstova obogaćivala je vije- kovima našu kulturu, a glagoljaška je književnost po- stala mostom između istoka i zapada, pravoslavlja i katolicizma. To su sigurno željela i Sveta Braća, Ćiril i Metod, a to su svjesno, ustrajno i uspješno stoljeći- ma provodili i hrvatski popovi glagoljaši. Josip Bratulić “Bašćina" br. 1, prosinac 1993.-siječanj 1994. HRVATSKA GLAGOLJICA O knjizi Darka Žubrinića Nakladnik: Hrvatsko književno društvo sv. Jero- nim (sv. Ćirila i Metoda), Zagreb, 1996. U povodu 500. obljetnice senjske glagoljske tiskare 1494.-1994. Darko Žubrinić, veliki prijatelj i poznavalac glagoljice, tog temelja hrvatske pisme- apisao je knjigu “Hrvatska glagoljica". Kroz ovo djelo autor je istakao povijest i značaj glagoljice ukulturi hrvatskog naroda i ukazao na potrebu njezi- Darko Žubrinić HRVATSKA GLAGOLJICA BITI PISMEN - BITI SVOJ Hivarsko sovsttvno pnešmvo sv. Jenovita (v. Gi | Merona) ni 90 nedalje primjene krozrazne vidove stvaralaštva kako bi i dalje ostala “kao neprolazan biljeg hrvatske kultu- r Cilj djela je, kako sam autor piše, čitatelju na jednom mjestu pružiti temeljne podatke o tisućljet- nom kultumo-povijesnom značaju glagoljice te kao poticaj za dalja i dublja istraživanja glagoljizma. Jer, iječ je o hrvatskom nacionalnom pismu na kojem je 1483. godine tiskan prvi Misal, kao i prva početnica na glagoljici tiskana u Veneciji 1527. godine. Uostalom, hrvatska glagoljica je duboka veza Hr- vata sa mnogim europskim narodima, a kao odraz jednog vremena pogodna je i za prigodno predstav- ljanje hrvatske tradicije koja se uz ogroman trud gra- dila na težnji “biti i ostati svoj usprkos svemu", piše u uvodnom dijelu svoje knjige Darko Žubrinić. Služeći se dostupnom literaturom te knjigom Mate 'Tentora “Latinsko i slavensko pismo" kao uzorom, autor “Hrvatske glagoljice" bogati materijal razvrsta- va po poglavljima, čineći tako neophodan red kako bi knjigu učinio pristupačnom za svakog čitatelja. Žubrinić nam kroz “Teorije o postanku glagoljice", “Ćirilometodske teorije“ i “Predćirilometodske teori- je"predstavlja početnu fazu nastanka glagoljizma, obrazlažući brojne teorije i pisane dokaze o njezinu nastanku od Ćirilometodske pa sve do onih hipoteza da je glagoljica nastala prilikom seobe Slavena, iz etiopskog pisma, da je na područje Hrvatske dospjela posredstvom irskih misionara iz Salzburga ili pak da ie povezana s armenskom azbukom. Po legendi iz 12. stoljeća, prema jeronimskoj predaji, naznačuje seda je glagoljicu vjerojatno ustrojio sv. Jeronim, dok po drugim izvorima autor iznosi i druge činjenice prema kojima je sv. Jeronim bio samo promicatelj glagoljice koja je još ranije nastala. Neki pak smatraju da je glagoljica “samoniklo rusko pismo“. I mnoge druge teorije o nastanku glagoljice i glagoljizma samo su potvrda o njezinoj raširenosti i bogatstvu građe- nom kroz tisućljetno vremensko razdoblje. Tako je ruski poznavalac glagoljice Ilinskij 1932. godine utvrdio 38 teorija o njezinu nastanku, piše Darko Žubrinić. Međutim, Ćirilometodska teorija za polazište uzima činjenicu da je sv. Ćiril stvorio glagoljicu rukovodeći se Božjim nadahnućem, a ovu je teoriju podupirao i sam Bartol Kašić, dok Predćirilometodske teorije tvrde kako je glagoljica na hrvatskom tlu postojala i prije Svete Braće. Potanko obrazlažući činjenice za i protiv navede- nih teorija, te iznoseći različita pa čak i suprotstavlje- nastajališta, Darko Žubrinić čitatelju predstavlja vrste