Glagoljica na Internetu i 10. studenog 199$.; Glagolj- ski fontovi — obje tribine doc. dr. Darko Žubrinić; 25. lipnja 1997. (godišnja skupština) akademik Anica Nazor: Novija izdanja starih tiskanih glagoljskih knjiga; 9. rujna 1997. dr. Mijo Lončarić: Glagoljica u Slavoniji; 9. veljače 1999. dr. Milan Mihaljević: Starocrkvenoslavenski, erkvenoslavenski, staro- hrvatski; 11. travnja 2000. mr. Anica Vlašić-Ani Kapucini i glagoljica... Među značajnim tekstovima o aktivnostima Gla- goljaša jest i članak o utemeljenju Glagoljaškog pje- ačkog zbora sa znakovitim imenom “Bašćina". Zbor su31. siječnja 1995. godine u palači Matice hrvatske u Zagrebu utemeljili ljubitelji glagoljaškog pjevanja pod vodstvom o. Izaka Špralje, glagoljaša i profesora na Institutu za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslov- nog fakulteta radi oživljavanja i promicanja glago- ljaškog (starohrvatskog tj. staroslavenskog) bog: služja. Mjesto zborovođe je povjereno o. Izaku Špra pod čijim ravnanjem “Bašćina" ima vrlo zapažene i dobro posjećene nastupe. 'Tako se aktivnost Društva prijatelja glagoljice proširila i na područje glazbe. Glagoljaški pjevački zborje do danas imao više od 100 nastupa, a gostovao je i u Dublinu u Irskoj, na otvorenju prve izložbe glagoljice u svijetu. IZLOŽBA GLAGOLJICE U DUBLINU Prva izložba glagoljice u svijetu održana je u Dub- linu u Irskoj 21. studenog 2000. godine pod nazivom “Otkrivanje glagoljičnog pisma Hrvatske". U sklopu dugoročnog projekta Ministarstvo kulture Republike Hrvatske predstavilo je glagoljicu kao temelj hrvatske pismenosti. Postavka je bila izložena do 20. veljače 2001. godine u glasovitoj irskoj dvorani Long Room dublinske sveučilišne knjižnice Trinity College Li- brary, knjižnici u kojoj su izloženi najstariji irski pisa- ni dokumenti i knjige, a koju godišnje posjeti više od pol milijuna ljudi. Izložbu je sačinjavalo stotinjak originalnih rukopisa, pretisaka i faksimila, tiskanih knjiga od 1483. do 1893. te odljevci Bašćanske i Valunske ploče u prirodnoj veličini. Ova izložba pri- kazuje tisućljetni razvoj i uporabu glagoljice u duhov- nom i svjetovnom životu te njezinu uporabu u suvre- menoj umjetnosti. O građi izložbe objavljen je reprezentativan kata- log na engleskom jeziku s fotografijama izložaka u boji te više tekstova o glagoljici i glagoljašima iz pera 88 stručnjaka poput Radoslava Katičića, Josipa Bratuli- ća, Anice Nazor, Frane Pare i Hane Breko. Ovu značajnu povijesnu izložbu o hrvatskoj povijesti i kulturi i značaju glagoljice od IX. do XX. stoljeća osmislila je Anica Nazor. Lidija Molzer GLAGOLJICA U DUHOVNOSTI I KULTURI HRVATSKOGA NARODA Svaki je narod određen jezikom, pismom, svojom poviješću i prostorom koji nastava. Jezik, pismo, po- vijest i životi prostor — to su temeljne odrednice ne- kog naroda. Glagoljica je pismo Konstantina Ćirila Filozofa koje je on namijenio svim Slavenima. To je pismo on, po Božjem nadahnuću, izumio prije puta u Mo- ravsku, 863. godine. Nakon protjerivanja Metodovih učenika iz Moravske ($85.) i nakon što su slavenski pravoslavni narodi prihvatili grčko pismo, koje danas nazivamo ćirilicom, glagoljici se životni prostor među Slavenima suzio i tijekom narednih stoljeća sve više sužavao, te ona konačno ostaje trajno prisutna jedino u hrvatskome narodu, a i to na manjem dijelu hrvat-