1100. OBLJETNI! U MRTI Veliki jubilej slavenske pismenosti i kulture DOSTOJAN SPOMEN na Kon. stantina Cirila i njegova brata Me- todija svečani je dan slavenske pa i hrvatske knjige. Proslava 1100. obljetnice Metodijeve smrti prilika je da se tvorcima slavenskog pis- ma, književnog jezika i prvih su- stavnih književnih sastavaka po- sveti dolična pažnja u čitavom sla venskom svijetu. Budući da je nii- hova baština ostala duboko prisut- na u našem narodu sve do naših dana, jubilej Metodijeve smrti sve- čanost je i hrvatske kulture, pisme- nosti, jezika i književnosti. Kad su 863. godine braća Kon stantin Ciril i Metodije krenuli među moravske Slavene — bila je to već treća carska misija Cirilova a druga Metodijeva — oni su kao carski poslanici imali znatnih di- plomatskih iskustava. Ipak - mi: među Slavene bila je posebno briž- no pripremana i pripremljena, te prema tome i od posebnog znače- nja. Među moravske Slavene ki nula su Sveta braća kao prosvjeti- telji, kao organizatori društvenog, kvenog i upravnog života slaven- ske kneževine. Da taj veliki zada- tak, a ujedno i cilj, uzmognu posti: Konstantin Ciril je izumio pismo koje će služiti visokim cilje misije. Civilizacija pisma različita je od civilizacije usmene predaje: pismo i na Istoku i na Zapadu no- silac je tradicije, legaliteta i na- pretka. Na vodi se ne može pisati - rekao bi Ciril. Konstantin Ciril mo- gao je preurediti latinsko ili grčko pismo za potrebe slavenskog jezi- ka; tako su radili i prije njega i na- kon njegova izuma pisma. On nije tako učinio, nego je sastavio posve nov sustav znakova koji u tančine reproducira slavenski glasovni su- stav. Čiril je bio čovjek izrazite grafičke (likovne) kulture te i nje- 4 & NAŠA KNJIGA 13-14/85. ima Želimir Janeš: Slavenski prosvi itelji Čiril i Metodij a, odaje čovji ovo pismo, glagolji ka misaonog i čuvstvenog, osobu koja je sistematična ali kojoj je estetika pisanoga (crtanoga) vrlo bliska. Pismo se učilo u školi: uče nici su slova morali znati napamet jer su se slovnim znakovima ozna- čavali i brojevi, te je trebalo znati poredak slova u azbuci. Dok smo učili slova az, buky, včde, glagoljon, itd. oni su izgovarali pohvalu pis- menosti: »ja koji znam pismena tvrdim da je dobro (tj. časno) živje- ti na zemlji«, itd., ti. svaki čovjek treba težiti da postane pismen. Ve- lika je to poruka koju je Ciril već u drugoj polovini 9. stoljeća govorio učenicima, a kasnije je samo pis- av znakova) to isto govori. mo (sus lo pri svakom susretu s novom ge neracijom koja se opismenjivala. Ciril i Metodije usustavili su pisani jezik za Slavene. Drži se op- ćenito da je to jezik kakav se govo- rio oko Soluna, ili nešto šire: jezik južne Makedonije; dok su poslani- ci iz Moravske boravili u Bizantu, družili su se s Cirilom i Metodi-