158 RIJEČKI TEOLOŠKI ČASOPIS, god. 2(1994) br. 2 prilikom jednog odvoza, našao ondje prof. Ante Glavičić i spasio, 25 što većih, što manph ulomaka'. Uspostavilo se da se radi o ploči ko;a je po obliku i vremenu nastanka slična Baščanskoj ploči. Ova le nazvana Senjskom pločom, a stručno ju je obradio Branko Fučić*. Glavičić s pravom naslucu&e da je Ploča bila pregradni plutej u spomenutoj crkvici sv. Jurja*, slično kao što je slučaj s Baščanskom pločom u crkvi sv. Lucije. Gdje je nastala glagoljica? Taj nalaz otkrio je da je ondje glagoljica već u 11. stoljeću jednaka prošireno pismo kao i na susjednom Krku. Ona je bila narodno pismo, jer se u kamen uklesuje ono što svi pismeni ljudi mogu pročitati. To je bilo također potvrda da su najstariji, najbrojniji i najvredniji glagoljski natpisi smješteni u Kvarnerskom bazenu i njegovoj okolici, odnosno "da se kompaktna teri torijalna jezgra naših najstarijih glagoljskih natpisa iz XI, XII i XIII stoljeća nalazi na hrvatskom sjeverozapadu". Kad bismo na temelju natpisa prosudivali gdje je nastala glagoljica, najlogičniji bi zaključak bio, nastala je ondje gdje su joj najstariji natpisi. Bez sumnje da Toma Arhidakon misli na glagoljicu kada govori o "gotskim" slovima, jer u vrijeme u kome on smješta svoga Cededu kao uzurpatora krčke biskupije (druga polovina XI. stoljeća), ondje je već raširena uporaba gla% ljice, o čemu nam bjelodano svjedoče najstariji glagoljski natpisi." Što se tiče spomenika pisanih na papiru i pergameni, dakle prenosivih, znanstvena analiza nije nastanak najstarijih tekstova smjestila na spomenuto područje. Osim toga imamo i pisanih svjedočanstava o nastanku najstarijeg slavenskog pisma, prema kojima je ono djelo Konstantina-Ćirila, koji je to pismo sastavio prije nego je krenuo sa svojim bratom Metodom na misijsko putovanje u Moravsku. Što se tiče tekstova na papiru i pergameni, glavni dokaz za mjesto njihova nastanka su razni jezični izrazi koji po svojoj vlastitosti upućuju na odredene krajeve i narode. Tu argumentaciju ne smijemo NT GLAVIČIĆ, Izvještaj o značajnim arheološkim nalazima u tvrđavi Nehaj u Senju, maja . godine, Senjski zbornik I (1965), swr. 316-322. 2 Senjska ploča, Senjski zbornik V (1973), str. 121-132. Vidi također: Branko FUČIĆ, Glagoljski natpisi, Djela JAZU br. 57, Zagreb 1982, str. 315-316. 3 Ante GLAVIČIĆ, Nav. dj. str. 320-321. 4 B. FUČIĆ, Glagoljski natpisi, str. 2. 5 Benedikta ZELIČ-BUČAN, Slavensko bogoslužje i glagoljica kod Hrvata do kraja XI. stoljeća, Marulić, XIX (1986), 3, str. 379.