M. Bogović, Počeci glagoljice u Senju, str.157-175 157 ČLANCI I RASPRAVE Mile Bogović POČECI I USPON GLAGOLJICE U SENJU U povodu 500. godišnjice senjske glagoljske tiskare Dr. Mile Bogović, Katolička bogoslovija u Rijeci, izvorni znanstveni rad UDK: 003. 349 (497.5 SENJ) Autor u prvom dijelu pokušava dati odgovor na pitanje, kako je i kojim putem glagoljica došla u Senj i senjsku biskupiju. On smatra da su za to najzaslužniji monasi koji su u blizini Senja imali svoj samostan. U drugom dijelu opisuje okolnosti u kojima je senjski biskup Filip dobio 1248. dozvolu od pape da i on može vršili bogoslužje na glagoljskom pismu i staroslavenskom jeziku. .. I. Senjska glagoljska ploča i pojava glagoljice na senjskom području Senj je poznat kao glagoljaški i kao uskočki grad. Po prvom dijelu proslavio se u srednjem, a po drugom u novom vijeku. U prvom dijelu imao je na Senjskom brdu crkvicu sv. Jurja, a u drugom tvrđavu Nehaj. Do onoga prvoga dolazi se vremenski kroz Nehaj. I doista, tragajući za hodnikom kojim je, prema tradiciji, bila povezana ta tvrđava s gradskim kaštelom, pronadeni su 1964. u prizemlju Nehaja temelji jedne crkvice, po svoj prilici posvećene sv. Jurju. Na stubištu, koje je u 19. stoljeću prigrađeno ulazu u tvrdavu, ugrađena je jedna stepenica na čijoj je donjoj strani bio glagoljski natpis. Ona radnicima u novom uredenju nije bila više potrebna, pa su je razbili i zajedno s drugim suvišnim kamenom odvezli za betoniranje obale. Srećom se,