M. Bogović, Počeci glagoljice u Senju, str.157-175 157

ČLANCI I RASPRAVE

Mile Bogović
POČECI I USPON GLAGOLJICE U SENJU

U povodu 500. godišnjice senjske glagoljske tiskare

Dr. Mile Bogović, Katolička bogoslovija u Rijeci, izvorni znanstveni rad
UDK: 003. 349 (497.5 SENJ)

Autor u prvom dijelu pokušava dati odgovor na pitanje, kako je i kojim
putem glagoljica došla u Senj i senjsku biskupiju. On smatra da su za
to najzaslužniji monasi koji su u blizini Senja imali svoj samostan.

  

U drugom dijelu opisuje okolnosti u kojima je senjski biskup Filip
dobio 1248. dozvolu od pape da i on može vršili bogoslužje na
glagoljskom pismu i staroslavenskom jeziku.

 

..

I. Senjska glagoljska ploča i pojava glagoljice na
senjskom području

Senj je poznat kao glagoljaški i kao uskočki grad. Po prvom dijelu
proslavio se u srednjem, a po drugom u novom vijeku. U prvom
dijelu imao je na Senjskom brdu crkvicu sv. Jurja, a u drugom tvrđavu
Nehaj. Do onoga prvoga dolazi se vremenski kroz Nehaj. I doista,
tragajući za hodnikom kojim je, prema tradiciji, bila povezana ta
tvrđava s gradskim kaštelom, pronadeni su 1964. u prizemlju Nehaja
temelji jedne crkvice, po svoj prilici posvećene sv. Jurju. Na stubištu,
koje je u 19. stoljeću prigrađeno ulazu u tvrdavu, ugrađena je jedna
stepenica na čijoj je donjoj strani bio glagoljski natpis. Ona radnicima
u novom uredenju nije bila više potrebna, pa su je razbili i zajedno s
drugim suvišnim kamenom odvezli za betoniranje obale. Srećom se,