72 RIJEČKI TEOLOŠKI ČASOPIS, god. 2(1994) br. 1 vlasništvo ne tretira kao crkveno nego privatno, i kao takve trebaju davati punu desetinu. 3. Odnos svjetovne i crkvene vlasti Kada je u srednjem vijeku riječ o odnosu između svjetovne i crkvene vlasti, ne radi se o odnosu dviju različitih koncepcija društva nego o ulozi i nadležnostima dvaju konstitutivnih elemenata tadanjeg društva: države i Crkve, unutar jedne te iste koncepcije. Vinodolski zakon ne bavi se općenitim ustavnim odredbama jer su one u svojim bitnim crtama nedodirljive i nepromjenljive. No i pored ideološki definirane društvene podloge, ipak u odnosima između svjetovne i crkvene vlasti postoje u pojedinim državama, pa čak i pokrajinama, znatne razlike. U našem slučaju bitno je utjecao na te odnose patronat koji su Krčki knezovi dobili nad crkvama (biskupijama) krbavskom i senjskom, pa prema tome i nad vinodolskom. Potvrdu tog patronatskog prava izdao je Krčkim knezovima kralj Ladislav Kumanac 11. lipnja 1289. godine.' Budući da se tu govori o pravima koja su dobili još preci tadanjih knezova Ivana i Leonarda, jasno je da je taj patronat bio na snazi i u vrijeme donošenja Vinodolskog zakona, iako je potvrdnica izdana više od godine poslije toga. Vinodolski zakon pokazuje da su se knezovi obilno koristili tim patronatskim pravom, ali tu vidimo također da je i općina imala određena patronatska prava nad mjesnom crkvom. Po svemu sudeći nisu im to knezovi podarili, nego je taj patronat još stariji, a knezovi su novostečenim svojim patronatom umanjili onaj općinski. O odnosima između crkvene i svjetovne vlasti govore čl. 1-5, 13, 15, 16, 17, 36, 58 i 75. Dakle, ukupno 12. članaka upravo onoliko koliko je bilo svećenika među delegatima.? Tim člancima regulirana su neka prava i dužnosti crkvenih ustanova, skupina i pojedinaca. ČI. 75 govori općenito o crkvenim ljudima, a ostali o pojedinim vrstama crkvenih ljudi i ustanova. Ono što u čl. 75. do čuđenja strši jest pravo kneza da u svim šlobama, ugovorima, kaznama i nagodbama sudi crkvenim ljudima.* Medu te crkvene ljude svakako ne spada biskup 1 CD VI, 654. Usp. M. BOLONIĆ: Crkveni patronat na području senjske i modruške nadbis Senjski zbomik V' (1971-1973), str. 219-318). 2 U kršćanstvu broj dvanacst ima jaku simboliku pa nije isključeno da se pri biranju klera i o tome vodilo računa, kao što je moguće da je upravo Bogojavljenje izabrano kao dan objave zakona. Ipak iz onoga što o tome znamo nemamo pravo tako nešto dlonosii kao tvrdnju. ipije, 3 Članak očito dodan na knežev zahijev, ali se ne da lako uskladiti s ostalim člancima. Tako npr., čl. 3