G.(OSPODIN JE) S.(VE) M.(OJE) OVAJ ŽRTVENIK SLAVNE BRAT(OVŠT)INE SVEMOĆNE DJEVICE ŽALOSNE ZA PRESVIJETLOGA G(OSPODIN)A JAKOVA MARKIO- OLIJA NADSTOJNIKA POMORSKOGA UČILIŠTA BIJAŠE ISKLESAN I POSTAVLJEN 11. SIJEČNJA G.(ODINE) SPASONOSNOGA O.(TKUPLJENJA) 1754. Polikromirana i pozlaćena drvena skulptura zauzima središnje mje- sto u niši oltara i vrstan je rad pavlinske radionice, s kraja XVII., odnosno početka XVIII. stoljeća. Zalosna Gospa, s bolnom patetikom na licu, srca probadanog sa sedam mačeva, u krilu drži opušteno mrtvo tijelo svoga Božanskoga Sina — Isusa Krista. Toj skulpturi fotografski je slična — premda dimenzijama znatno manja — polikromirana, pozlaćena skulptura u župnoj crkvi u Novom Vinodolskom, potekla iz pavlinske crkve svete Marije na Ospu (Novi Vinodolski). Kao predložak je za njezinu izradu najvjerojatnije poslužila senjska Žalosna Gospa, nastala 70-ak godina prije. Uza skul- pturu, kao zaslon niši oltara postoji i oltarna slika (ulje na platnu), na kojoj je prilično naivno i vrlo plošno, u stilu pavlinskoga slikarstva sredine XVIII. stoljeća, prikazana Madona s mrtvim Kristom (Pieta) pod križem, s mnogo dra ičnosti i naglašenih osjećaja boli i žalosti. Sudeći po motivu i kom- poziciji, toj je slici kao predložak poslužila grafika iz pristupnice “La Congregatione della Beata Vergine Dolorosa di Fiume" — na kojoj je potpisan autor: “Georg. Subarich sculp. Vienna." — odnosno senjska skul- ptura Majke Božje od Sedam Žalosti, iz vremena kada je nastala i Su- baricheva grafika riječke Žalosne Gospe. Restaurirana je slika danas izložena u Sakralnoj baštini, kao i mala kasnobarokna drvena polikro- mirana sku]ptum Majke Bozle od Sedam Žalosti (bez mrtva tijela Kri- stova), namijenjena za nošenje u procesiji, a kojoj je predložak mogla biti pozlaćena skulptura Žalosne Gospe iz isusovačke crkve, danas katedrale svetoga Vida u Rijeci, rad augsburške radionice. Uz taj senjski oltar do 1945. godine djelovala je i Bratovština (Skupšćina) Majke Božje od Sedam Žalosti, koja ima sačuvanu, u Sakralnoj baštini izloženu, bratovštinsku pristupnicu, tiskanu 1798. godine i to hrvatskim jezikom, latinicom, s likom Zdlusne Gospe |dcnncmm onome na. n_yeckoj pristupnici, tiskanoj naj- Šubarić iz Beča. Stoga se moze pretpostaviti da j je senjska najvjerojatnije izrađena prema Šubarićevoj istoimenoj grafici, čije točno vrijeme nastanka 889