josip bratulić Polemika Nikole Modruškoga o glagoljici Ove godine mogli bismo, uz toliko brojne godišnjice, slaviti vi- soku godišnjicu rođenja Nikole Modruškoga (1427— 1480) — evo te- če 560. godišnjica od njegova rođenja. Svoje sam izlaganje — u okviru skupa o polemici na jugoslavenskom književnom poprištu — posvetio njemu iz više razloga, a ne zbog godišnjice rođenja, iako bi to bio dovoljan razlog da ga ovdje spominjemo. U njegovoj polemi- ci, iz davne 1474. govori se o jeziku, pismu, pojmu nacije i ostvariva- nju prava na nacionalne entitete — dakle o svemu što je i danas na mnogim stranama svijeta otvoreno, i što se oštro pomalja, izdana u dan, ponegdje i kod nas, kao da od njegova pisma Kaptolu i sve- ćenstvu modruške biskupije nije prošlo pola milenija! No — budu- ći da je riječ o polemikama na našem književnom poprištu, a svi će se zadržavati na novijim pojavama polemike, neka mi bude dopu- šteno spomenuti i neke stare, vrlo stare polemike, jer one pokreću ona ista pitanja koja su uzbuđivala duh Nikole Modruškoga, a uzbu- duju, na različite načine i naš duh; mnoga pitanja koja je u svojim spisima pokretao Nikola Modruški ne viču kao ratni poklič, nego peku kao otvorene rane, nakon što je rat (polemos, grčki rat) pro- šao, a pobjednika nema. Osim ako pobjednikom ne smatramo ono- ga koji je obogaćen kakvom-takvom novom spoznajom, ili iskus- tvom povijesne vrijednosti, s kojim ne zna šta će, i što bi. Prva polemika koja se uopće vodila u slavenskim književnosti- ma, na samom početku slavenske pisane civilizacije, zbila se u na- šem neposrednom susjedstvu, samo stotinjak kilometara odavde na Zapad, u Veneciji godine 867. ili 868, kad su Konstantin Ćiril i njegov brat Metodije s učenicima krenuli da bi redili svoje učenike. Pročitat ću, u prijevodu, što njegov biograf kaže o toj polemici, pr- voj polemici u slavenskoj kulturi i civilizaciji: »Kad je bio u Veneciji, skupiše se na nj biskupi, popovi i crnorisci, kao vrane na sokola, i podigoše trojezičnu herezu govoreći: ,Covječe, objasni nam, kako si ti sada stvorio Slave- — o ČOŽČozj€ Hć