Smerena, tiha i umilena
Blažena Djevica Marija u hrvatskim glagoljskim tekstovima

Blažena Diva Marič' biše smerena
(smjema) , tiha i umilena (ponizna).“ Tako
kaže životopisac Marijin u glagoljskom
Grškovićevom  zborniku iz  16. st"
Dramskom se napetošću opisuje Marijina
pojava u Oxfordskom zborniku iz 15. st
»I pogledav' i vidih' dčvu iz'daleča gredući
(idući) i 400 anljel' (anđela) pred' nju
gredućih, i počhu (pojahu, pjevahu). I
opitah'i rih' (rekoh):

- Gdo (tko) su ovi, Gospodi?

I reče mi:

- To je dčva Marič Mati Gospodina.“*

U Pariškom zborniku iz 1375. god. pjesnik
je ovako za Mariju rekao: ,Radui se Mati
Crčkva nove časteći radosti svčtlost'
bliskact ot magle. Roža od trnova ploda.“'
Govoreći o finoći Marijine duše pisac
ističe kako je mnogo držala do_Josipa,
svojega supruga, i prvo njega spomenula u
razgovoru s Isusom kad su ga Josip i ona
našli u hramu: ,,Marič deva štovaše ženiha
svoego. Nega prvo imenujući nere sama
sebč kada reče Sinu se (ovo): Otac tvoi i az
mati skrbeća iskahove (iskasmo) tebč.“
Detalji njezina života ovako su opisani u
raznim_rukopisima: ,Ot korene rojena
cčsara Davida častnogo roda izide.““ Na
blagdan sv. Ane, majke BD Marije, čitamo
kako je anđeo navijestio Ani da će roditi
kćer: - ,,Ana meju obručenimi (udanima)
blažena, izvčšćuju tebč kako porodit' se
tebč hći ka Marič narečet se i ot rojenič
jeje milosti plna (puna) budet' i nada v'se
ženi budet' blažena“ "

 
 

 

 

 

 

| £ (jat) se čita iza suglasnika kao i, €, je, ije,a
inače kao ja. Zahvaljujući građi Rječnika
crkvenoslavenskog jezika hrvatske redakcije u
Staroslavenskom institutu došla sam do podataka
koje iznosim u ovom članku.

% 66r.

) 7e.

* Večernja molitva, 144r.

* žgombićev zbornik 116v.

“ Blagdan sv. Ane, Beramski 179.

7 Ljubljanski ili Beramski brevijar 179a, i IHI.
Novljanski brevijar S00d.

s

Kad je Marija porasla, bijaše mila
anđelima i Bogu: 41 toliko ugodi Bogu da
priimaše piću (hranu) iz' ruke am'jelske.“*
A ovako se opisuje izbor Josipa za njezina
zaručnika: ,I metaše žribi. I dopade Maria
Osipu.*“ A kad je Isus uzašao na nebo,
Marija_je molila s Crkvom i bila joj
oslonac danju i noću: .Marič že ne
otstupaše =ot_ Crčkve  Božie dnem_ i
noćiju.“!"  Uznesenje BDM_ se ovako
opisuje u Pazinskom odlomku iz 14. st.: ,I
Marič Božia Mati vidč slavu na ne ni jeje
že usta človččska ne mogut' ispovčdčti
ni.

Bog je ispunio Marijinu želju da vidi duše
u paklu: , Sveta vsagda prisno Dčva Marič
vshotč pohoditi mčsta mučrnih' i vidjeti vse
muke.'“ | vidč Marič na inom mčstč tmu
(tamu) veliku i vprosi arhistratiga Mihaila:
Čtto est t'ma sič (ova) i kto est' ki se muče
v nči? I reče an'jel': Mnogic duše ležet va
tmč toi.“'? Govoreći o onima koji su u
paklu, anđeo ih pobliže određuje kao one
koji, između ostaloga, nisu vjerovali da je
Isus rođen od Marije: I otgovori anljel' i
reče mi: Ki ne spovedaše da Isus' snide s
nebes' ni da bi se rodil' ot devi Marie i ne
verovaše v_svetoe_telo Božie i krv'
Gospodnju.''

Marija sve zagovara i s Bogom pregovara
za spasenje krštenika i dodaje: ,Ne molju
se, Gospodi za nevčrne pogane:

1 reče Gospod: ,Kako mogu pomilovati ih
ško sami sčbč ne pomilovaše?“.,

I reče Marič:_,,Pomilui, Gospodi, krstčni i
prizri na dčlo ruku svoeju.“'*

 

 

 

 

 

* Blagdan rođenja BDM Oxfordski zbomik 28d.
* Grškovićev zbomnik 66v

'? petrisov zbornik 244r.

'! Odlomak £ la,1-5
!5 Petrisov zbornik 332v
' fsto

* Oxfordski zbomnik 6c.

 

'* petrisov zbornik 336.