Mile Bogović | Je li glagoljica hrvatsko pismo? Najraširenije je mišljenje da je hrvatski glagolizam grana opće slaven- skog glagolizma, tj. da on pripada općeslavenskoj glagoljskoj baštini iz koje i naš glagolizam vuče korijene, premda je svima jasno da u odnosu na jačinu i težinu te hrvatske grane, kao i na njezine plodove, da ona toliko nadilazi sve druge grane zajedno da se to slavensko stablo može jako teško držati uspravnim ako ga ne podbočimo izvanrednim kon- strukcijama. Te konstrukcije i danas ne popuštaju jer se uvriježilo mišljenje da smo izvana dobili sve što imamo vrijedna. To je jedna od posljedica koloni- jalnog i podaničkog mentaliteta. Najraširenija ..kolonijalna“ teorija na ovom području je ona ćirilometodska. Prema njoj glagoljicu je stvorio Ćiril s bratom Metodom za slavensku misiju među Moravljanima 863. godine. Iz Moravske se proširila i na Hrvatsku. Ovdje ću pokušati potražiti razloge za jednu drugu tezu, tj. da slavenski glagolizam ima svoje korijene u hrvatskom glagolizmu, odnosno da nje- gove grane imaju svoje korijene u hrvatskom deblu. U manjoj mjeri se to može reći za staroslavensko bogoslužje jer ono nije vezano samo na glagoljicu nego — pa čak i u većoj mjeri — i na ćirilicu. Hrvatska - glagoljaško područje Svima je jasno da je glavnina glagoljskih natpisa svojim nastankom ve- zana uz hrvatsko tlo i to ponajviše na hrvatski sjeverozapad. Ti nepreno- sivi spomenici najsigurnija su potvrda gdje je glagoljica bila u uporabi. Kad bismo na temelju natpisa prosuđivali gdje je nastala glagoljica, naj- logičniji bi zaključak bio: nastala je ondje gdje su joj najstariji kameni spomenici. Najstariji, najbrojniji i najvredniji glagoljski natpisi u kame- nu smješteni su u Kvarnerskom bazenu i njegovoj okolici. Možemo bez oklijevanja zaključiti s Brankom Fučićem ,,da se kompaktna teritorijal- 367