Mile Bogović UDK 261(497.5)-05 Frankapan, B1453/1529 Gospičko-senjska biskupija 282(497.5)-05 Frankapan, B.1453/1529* 53000 Gospić Izvorni znanstveni članak Mile Bogović Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana (1453.—1529.) U Bernardinovo vrijeme lome se i na crkvenom i na civilnom području strukture hrvatskoga srednjovjekovlja, ali se unatoč tomu, i kod Berardina i biskupa njegova vremena očituje snažno nastojanje da se za nove naraštaje spasi bogatstvo srednjovjekovne vjere i kulture. U ovom radu autor nastoji odgovoriti na tri pitanja: (1) U Bernardinovo vrijeme mijenjaju se na našim prostorima crkvene strukture. Pitamo se u kojoj mjeri na to utječe frankopanski patronat nad biskupijama Senjskom i Krbavskom? (2) U Bernardinovo vrijeme na modruškoj biskupskoj stolici sjedili su biskupi »svjetskoga« glasa. Kako je to bilo moguće? (3) U Bernardinovo vrijeme nastale su naše prve tiskare koje su odreda gla- goljske. Koji su razlozi tomu? U Bemardinovo vrijeme mijenjaju se na našim prostorima crkvene strukture. Biskupsko sjedište premješteno je najprije iz Krbave u Modruš, a u godini Krbavske bitke biskup se morao skloniti u Vinodol. Biskup Kožičić nije ni ondje imao potrebnu sigurnost nego se smješta u Rijeku. Frankopani su imali pa- tronat nad biskupijama Senjskom i Krbavskom ili Modruškom, ali je u to vrijeme i njihova moć silazila od najviših vrhunaca do potrebe da se bore za opstanak Područje Bernardinove vlasti utjecaja bilo je, pod crkvenim i svjetovnim vidom, od posebnoga značenja, tako da su na biskupsku stolicu krbavsko-modrušku imenovani tada poznati crkveni prelati koji su i u teškim vremenima znali sačuvati visoku kulturnu i vjersku razinu u narodu. To se vidi iz bogate tiskarske djelatnosti. Pri tome svakako nisu zaslužni samo crkveni prelati nego i lokalna vlastela. Među crkvenim prelatima svakako je za naše krajeve najveće ime Šimun Kožičić Benja, a među svjetovnom vlastelom svakako je na prvom mjestu Bernardin Frankopan. 29