M. Bogović: Gaje je radila senjska glagoljska tiskara... Senj. 2b. 21. ste. 101.-108. (1994.)

visoku kulturnu i materijalnu razinu grada Senja u ono vrijeme, posve je realno
pretpostaviti da su se neki zanatlije vježbali u umijeću tiskarstva. Teško bi bilo
zamisliti da iz tiskarskih strojeva prvo iziđe najveće djelo - misal. Trebalo se
vježbati tiskajući nevažnije tekstove, kao što je to činio i Gutenberg. Ako se
uzme da je Baromić mogao doći iz Venecije u Senj tek koncem ožujka 1493. (jer
je tek 13. istog mjeseca dovršen njegov brevijar), a da je 7. kolovoza 1494. već
dovršen Senjski glagoljski misal, nije imao dovoljno vremena da počne iz
početka poučavati suradnike i obaviti sav posao oko tiskanja. Poznato nam je,
naime, da je rad na tiskanju Naručnika plebanuševa trajao 90 dana. Tiskanje
misala trebalo je trajati najmanje 5 puta više. Dakako uz pretpostavku da se
radilo na isti način

Ako Baromić nije doveo izvana "radnu ekipu", ona je morala već postojati
u Senju

Na osnovi elemenata koji se nalaze na grbu senjskoga zlatara Martina
Živkovića i onih na znaku Senjske glagoljske tiskare, može se uočiti veza
između ekipe stručnjaka za jezik i pismo te one druge koja je obavljala tehničke
poslove. Prvi se spominju u kolofonu, a drugi su uključeni u tiskaru pod njenim
znakom. Ta veza nazrijeva se kod Spovidi općene, ali bi se mogla protegnuti i na
Misal.

Kao i u svakom prometnom i trgovačkom središtu, u Senju je bio razvijen
zlatarski zanat. Senjske zlatare nalazimo u 15. stoljeću u Rijeci i Dubrovniku, a
sigurno je da ih je postojalo i više za koje ne znamo. Od zlatara koji su djelovali
u Senju najpoznatiji nam je Martin Živković.5 Od njega se sačuvao do danas
kalež s njegovim natpisom i godinom izrade 1487. Čuva se u Sakralnoj baštini u
Senju. Imamo sreću da znamo gdje je bila zlatareva kuća, a to znači i radnja. Ona
se i danas nalazi sučelice pročelju katedrale, dakle s druge strane malog trga
Ušavši kroz glavna vrata u tu kuću, s desne strane na zidu je grb Martina
Živkovića (vidi sl. 1). Po pravokutnom obrubu ide natpis: DOMVS M
MARTINI XIFCHOVICH AVRIFABERI DE SEGNIA. MCCCLXXXVII DIE
VIII GVNI. (Grb je, dakle, napravljen iste godine kada i gore spomenuti kalež.)
'Tu imamo osnovne elemente grba: štit i kacigu. Štit ima svoje držače (renesansni
putti), a kaciga svoju ornamentiku. Na donjem dijelu štita je veliko slovo M,
a iznad njega je najprije malo slovo o, zatim čekić pa kalež. Iznad kacige nalazi
se križ.

 

 

 

   

Senjski
zanat u

* Ivo Lentić, Zlatarski predmeti iz XV. i XVI. stoljeća u Riznici senjske katedrale,
zbomik, 17, Senj 1990., str. 113.-123. Prije nego je došao u Senj, Živković je uči
Dubrovniku, rodnom mjestu poznatoga tiskara Boninusa (Dobričevića).

 

   

 

103