M. Bogović: Gaje je radila senjska glagoljska tiskara... Senj. 2b. 21. ste. 101.-108. (1994.) visoku kulturnu i materijalnu razinu grada Senja u ono vrijeme, posve je realno pretpostaviti da su se neki zanatlije vježbali u umijeću tiskarstva. Teško bi bilo zamisliti da iz tiskarskih strojeva prvo iziđe najveće djelo - misal. Trebalo se vježbati tiskajući nevažnije tekstove, kao što je to činio i Gutenberg. Ako se uzme da je Baromić mogao doći iz Venecije u Senj tek koncem ožujka 1493. (jer je tek 13. istog mjeseca dovršen njegov brevijar), a da je 7. kolovoza 1494. već dovršen Senjski glagoljski misal, nije imao dovoljno vremena da počne iz početka poučavati suradnike i obaviti sav posao oko tiskanja. Poznato nam je, naime, da je rad na tiskanju Naručnika plebanuševa trajao 90 dana. Tiskanje misala trebalo je trajati najmanje 5 puta više. Dakako uz pretpostavku da se radilo na isti način Ako Baromić nije doveo izvana "radnu ekipu", ona je morala već postojati u Senju Na osnovi elemenata koji se nalaze na grbu senjskoga zlatara Martina Živkovića i onih na znaku Senjske glagoljske tiskare, može se uočiti veza između ekipe stručnjaka za jezik i pismo te one druge koja je obavljala tehničke poslove. Prvi se spominju u kolofonu, a drugi su uključeni u tiskaru pod njenim znakom. Ta veza nazrijeva se kod Spovidi općene, ali bi se mogla protegnuti i na Misal. Kao i u svakom prometnom i trgovačkom središtu, u Senju je bio razvijen zlatarski zanat. Senjske zlatare nalazimo u 15. stoljeću u Rijeci i Dubrovniku, a sigurno je da ih je postojalo i više za koje ne znamo. Od zlatara koji su djelovali u Senju najpoznatiji nam je Martin Živković.5 Od njega se sačuvao do danas kalež s njegovim natpisom i godinom izrade 1487. Čuva se u Sakralnoj baštini u Senju. Imamo sreću da znamo gdje je bila zlatareva kuća, a to znači i radnja. Ona se i danas nalazi sučelice pročelju katedrale, dakle s druge strane malog trga Ušavši kroz glavna vrata u tu kuću, s desne strane na zidu je grb Martina Živkovića (vidi sl. 1). Po pravokutnom obrubu ide natpis: DOMVS M MARTINI XIFCHOVICH AVRIFABERI DE SEGNIA. MCCCLXXXVII DIE VIII GVNI. (Grb je, dakle, napravljen iste godine kada i gore spomenuti kalež.) 'Tu imamo osnovne elemente grba: štit i kacigu. Štit ima svoje držače (renesansni putti), a kaciga svoju ornamentiku. Na donjem dijelu štita je veliko slovo M, a iznad njega je najprije malo slovo o, zatim čekić pa kalež. Iznad kacige nalazi se križ. Senjski zanat u * Ivo Lentić, Zlatarski predmeti iz XV. i XVI. stoljeća u Riznici senjske katedrale, zbomik, 17, Senj 1990., str. 113.-123. Prije nego je došao u Senj, Živković je uči Dubrovniku, rodnom mjestu poznatoga tiskara Boninusa (Dobričevića). 103