Strahimir Kranjčević, "u kamenu Senju" sasvim neočekivano pročelje kate- drale, odajući neobičan suživot kamena i opeke. Nalazimo se pred katedralom, stolnom crkvom biskupa senjskih, a od sredine XVII. stoljeća biskupa sjedinjenih biskupija: senjske i modruške ili krbavske, biskupa glagoljaša, koji su, s papinim dopuštenjem, sve do šez- desetih godina XIX. stoljeća u bogoslužju rabili staroslavenski jezik i gla- goljicu. Dugo je to bila katedrala jedin; biskupa glagoljaša u Katoličkoj crkvi, iako su brojni glagoljaši, sveće redovnici, djelovali i u drugim biskupijama na prostoru od Konavala i Kupreške visoravni do Trsta, Gorice i Gradišća u Austriji, uvjereni da se služe pismom i jezikom našijenca Ilira, svetoga Jeronima, Dalmatinca. Otok Krk nazivaju "kolijevkom hrvatske gla- goljice", a Senj je "kolijevka hrvatskoga (glagoljskoga) tiskarstva", koje je u sjeni ove katedrale nastalo i održalo se samozatajnim, upornim radom popova glagoljaša, tj. senjskih kanonika, uz odobrenje i potporu senjskih biskupa. Stoga se s pravom može reći da je senjska katedrala prvostolnica hrvatskoga glagoljaštva, a o tome su kroz povijest ustrajno i hrabro svjedočili senjski stolni kaptol, zborni kaptoli diljem modruške biskupije, a i senjski i modruški biskupi. Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije današnji izgled poprima tijekom 1946. i 1947. godine, te ranih pedesetih godina XX. stoljeća, teme- ljitom obnovom nakon razornoga bombadiranja grada u listopadu 1943. i veljači 1944. godine. Tom je obnovom arhitekt Harold Bilinić nastojao kate- drali vratiti njezin izvorni romanički oblik. Po ulasku u ovo monumentalno zdanje, poklonimo se živomu Kristu koji tu prebiva pod prilikama kruha i pozdravimo Bogorodicu Mariju, kojoj je katedrala odvajkada posvećena. Za- tim upoznajmo povijest te sakralnu i umjetničku vrijednost toga tisućljetnoga spomenika, koji je zapravo mozaik hrvatske crkvenosti i narodnoga življenja na razmeđama gdje su, uz gorčinu, borbu, stalne opasnosti i uništenje, uvijek nanovo nicali poticaji za očuvanje i obnavljanje života, a posebno njegove duhovne dimenzije. U osvit kršćanstva Arheološki nalazi u neposrednom susjedstvu katedrale govore o kon- tinuitetu sakralne funkcije tog prostora i n)egovlh objekata od vremena an- tičke Senije do naših dana. O tome govore i pronađeni ostaci hrama, i dijelovi skulptura Velike Majke Bogova (Magnae Matris) iliti Kibele (Cybele), an- tičkoga orijentalnoga božanstva, kao i dijelovi kipa nepoznata božanstva da- tirani na kraj II. i početak III. stoljeća. Iz jednoga natpisa u kamenu doznajemo da je u antičkoj Seniji bio i hram boga Libera (Dioniza), božanstva vina i vinove loze. U blizini katedrale pronađeni su ulomci skulpture egipatskoga božanstva 498