. Lokmer: 7 Senj je bio Gutenbergu u pohode Senj. zb.39,273-276 (2012.) misiju Muzeja darovali građu koja će osvijetliti hrvatsku tiskarsku, kulturnu povijest i time obogatiti ovaj muzej. Zatim govori o Gutenbergovu prvotisku - Bibliji i sudbini jednoga primjerka koji se ovdje čuva. Završava činjenicom - u to smo se uvjerili kada smo prošetali gradom i vidjeli da je u bombardiranju grada krajem rata u potpunosti uništeno 80% stare gradske jezgre - da je do temelja stradala i zgrada gdje se je čuvala ova Bihlija. Srećom, kaže on, Biblija je ostala netaknuta. Primjećujem glasno: "Razumljivo. U Bibliji je zapisana Božja Riječ i Bog nije dopustio da zlo uništi Njegovu riječ." Tajac — šutnja je bio ne samo potvrda izrečenoga već i trenutak blizine nadnaravnosti. Potom smo tu Bibliju vidjeli, u duhu joj se poklonili. Prožeo nas je osjećaj blizine svetosti njezina sadržaja i ljepota njezine izrade. Koliko je samo ljudi iz ove Biblije čulo, pročitalo riječ Božju, koliko je stoljeća ova knjiga preživjela, koliko je ljudskih života i koju množinu događaja nadživjela? Stoga ne čudi, a to smo vidjeli u svim njemačkim crkvama, da je Biblija izložena na ulazu gotovo svake crkve i dostupna svima da čitaju, da se poklone Božioj riječi. U knjižnici nas već čekaju hrvatski generalni konzul iz Frankfuria i novinari. U službenome dijelu govori teku. Čita se darovno pismo. Dr. Maywald se ne odvaja od pretiska Prvotiska Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, zahvaljuje na donaciji, izražava zadovoljstvo i želju da se suradnja i upoznavanje nastave. Burni pljesak nazočnih to potvrđuje. Prilazi mi jedna od kustosica i govori: "Znate, mi ovdje znamo da vi Hrvati oduvijek pripadate europskoj kulturnoj i društvenoj zajednici, ali nismo znali da ste narod tako bogata duha i raznolike kulture. Hvala vam. Ovo je prvi put da knjižnica Gutenbergova muzeja dobiva tako sadržajnu i tako bogatu donaciju." U popodnevnim satima razgledavamo stari Mainz, katedralu sv. Martina i crkvu sv. Stjepana, do temelja srušenu u II. svjetskome ratu, a nakon obnove 1978. godine ukrašenu vitrajima velikoga umjetnika Marc Chagala. Sutradan preko Wormsa, grada Nibelunga s veličanstvenom romaničko-gotičkom katedralom i spomenikom Reformaciji, odlazimo u Rijeku, gdje stižemo jako kasno, preumorni, ali zadovoljni što smo povezali Gutenbergov muzej sa Senjom, Rijekom i cijelom Hrvatskom, ponosni što su s nama Gutenberga u duhu posjetili svi nam znani hrvatski tiskari kao i oni "čija se imena ne spominju da bi se uklonili tašće slave." Pozvali smo Gutenberga, a nadamo se da će to uskoro i biti, da obiđe otok Krk, kolijevku hrvatske glagoljice, da u Senju iskuša rad Baromićeve tiskarske preše,* da posjeti Kožičića u muzeju uradnja s Gutenbergovim muzejom u Mainzu bila bi od velike koristi Gradskome muzeju Senj, posebno u organiziranju i djelovanju postave o senjskome glagoljskome tiskarstvu, odnosno u radu s repli ičeve tiskarske preše koja je, kako bi, kako je prikazano u 275