T. Kuštović + IZ SUVREMENIH TEKSTOLOŠKIH PROUČAVANJA GLAGOLJSKIH... + 121-135 Osamdesetih godina dvadesetog stoljeća dogodio se blag iskorak u proučavanju hrvatskih srednjovjekovnih glagoljskih tekstova. Istraživanja pojedinih tekstova više nisu tako intenzivna u svim gramatičkim pojedino- stima. Došlo je bilo vrijeme da se istraživači oslanjaju na provedene inten- zivne opise i pokušaju usustaviti spoznaje svojih prethodnika. Naime ono što je dotad proučeno sada se navodi kao činjenica uz donošenje primjera, a proučavanja se proširuju dovođenjem analiziranog teksta u vezu s drugim tekstovima iz istog vremena i istih tipova tekstova, osobito vodeći računa o funkcionalnoj raslojenosti tekstova. Tako je Stjepan Damjanović u svojoj knjizi Tragom jezika hrvatskih glagoljaša iz 1984. godine analizirao neli- turgijske tekstove iz 15. i 16. stoljeća te napravio usporedne analize na svim do sada spomenutim razinama. Takvo slojevito proučavanje donijelo nam -je nove spoznaje o tome kako se mijenjalo shvaćanje glagoljaša o strukturi jezika koji je prikladan za knjigu, a osobito kako se jezik gramatički i leksički diferencirao s obzirom na funkcionalne registre. Uostalom, i sam autor ističe da je “probleme nastanka književnih jezika i njihova života u najstarijim razdobljima moguće započeti rješavati samo proučavanjem konkretnih tekstova, a zatim poredbenom analizom izdvojiti procese postupnog obliko- vanja normi" (Damjanović 1984: 13), Na tragu su takvih poredbenih analiza i današnja tekstološka prouča- vanja hrvatskoglagoljskih srednjovjekovnih spomenika. Za razliku od dosa- ji to im, bar načelno, mogu stajati na raspolaganju kompjutorski programi koji mogu olakšavati pretr: živanje tekstova. Ovdje ću to pokušati detaljnije pokazati na primjeru teksto- loškoga proučavanja jezika Misala hruackoga koji je otisnuo Šimun Koži Benja 1531. godine u svojojtiskari u Rijeci.“ Analiza je napravljena u okviru projekta “Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva" na čijem je čelu bio Stjepan Damjanović, a rad je na projektnom zadatku osmislio i vodio Mateo Žagar. Uz njih na njemu su sudjelovali i ostali članovi Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta * S obzirom na veliko nasljeđe staroslavenske tekstologije treba reći da sam Damjanovićeva istraživanja uzela kao primjer jer su nam ona poslužila kao jedan od uzora na temelju kojeg smo započeli projektna istraživanja jezika Kožičićeva Misala hruackoga i jezika tekstova koje su otisnuli hrvatski protestanti, * . No pritom ne smijemo izgubiti iz vida i vrijedne projekte koji se provode u Staroslavenskome institutu (npr. izrada rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, istraživanje glagoljskih rukopisa nastalih u beramskom skriptoriju) i Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (npr. izrada starohrvatskoga rječnika). 124