J. Lokmer, Glagoljski ulomci iz župne crkve svetoga Vida u Ozlju neobičnijega, više obloga, oblika te bi stoga zbog neujednačene grafije moglo biti i slovo I. Tu je i dio slova označenoga brojem 12, koje većim dijelom nedostaje, ali se može reći da je pisano kurzivom i da bi se moglo s dosta nesigurnosti pretpostaviti da je to dio slova C ili pak dio slova Iže. Slova pod brojem 2 i 5 ustavna su (uglata) glagoljica, a ostala su slova obla glagoljica, odnosno kurziv i nepravilno su urezana, bolje rečeno ugrebena u kamen. Prema profilaciji praga (utor širine 1-2 cm po cijeloj dužini ulomka), vrsti kamena kaoi velikoj ploči od istoga kamena na hrpi u dvorištu crkve, očito je da je riječ o obrubu i pokrovnoj ploči podnoga groba — grobnice. Stoga je bilo potrebno pronaći i ostale dijelove rubnoga praga grobnice kako bi se mogao u cijelosti pročitati glagoljski natpis za koji se moglo pretpostaviti da teče uzduž, najvjerojatnije bočnoga dijela cijeloga praga. Već je prvo čitanje upućivalo da se tu najvjerojatnije riječ o grobu neke ugledne osobe ili obite- lji. Zamolio sam ozaljskoga župnika vič. gospodina Josipa Jakovčića da dade detaljnije pregledati kamenje oko crkve, da istraži sve okolnosti i detalje u vezi s ovim nalazom, odnosno da proanalizira sve što se događalo za vrijeme postavljanja novoga opločenja crkve, kada je moglo doći do intervencije na grobišnoj arhitekturi u crkvenom podu.? Kon- zultirajući standardnu literaturu iz područja glagoljske epigrafike.: bilo je vidljivo da je to dosad nepoznat glagoljski natpis, što je važno otkriću s obzirom na ne brojnu, odnosno do- sad malo poznatu prisutnost glagoljskih kamenih spomenika u ovome (sjevemnome) dijelu Hrvatske. Takve se nalaze ipak moglo očekivati u ozaljskome kraju s obzirom na poznate činjenice o prisutnosti glagoljice na tom području. Tako se zna da su na ozaljskome po- dručju: u Sveticama', Ozlju“, Trgu“ i okolici, nađeni glagoljski zapisi. Također je poznato da su župnici u Trgu i u crkvi svetoga Vida kod ozaljskoga grada" sve do 1660. godine bili većinom glagoljaši,* da su uz crkvu u Sveticama živjeli svećenici — glagoljaši? te da su se u crkvi Svih svetih u Trgu 1668. godine nalazila tri glagoljska misala,'" što će reći da se i u crkvama na području današnjega Ozlja glagoljalo. U listopadu 2005. godine ozaljski je župnik javio o naknadnom nalazu još dvaju kame- nih ulomaka s glagoljskim natpisom i poslao njihove fotografije. Prema fotografijama tih dvaju kamenih ulomaka, koji su bili također u funkciji najvjerojatnije podnoga obruba * Izvođač radova popločenja crkve izjavio je djelatnicima Konzervatorskoga odjela u Karlovcu da su ka- mene grede pronađene kao sekundami maierijal u šuti ispod kamenog popločenja crkve. Konzervatori nisu bili nazočni prilikom tih radova (Dokumentacija - izvješće Konzervatorskog odjela u Karloveu /Klasa: “612-08/06-05/3100; Ur. broj: 532-04-12/1-06-02/ od 10.05.2006. i ostala popratna dokumentacija). * U prvome redu to je svakako B. FUČIĆ, Glagoljski natpisi, JAZU, Zagreb, 1982. U crkvi pavlinskoga samostana u Sveticama, na ostacima fresaka (XV/XVI. stoljeće) iza glavnoga oltara, nalaze se glagoljski grafiti, a kod trećega lijevog oltara u podu je sekundamo upotrijebljen za popločanje dio če od žutoga pješčenjaka na kojoj se vide dva glagoljska slova (S E), koja su svakako obla glagoljica Glagoljski natpisi, JAŽU, Zagreb, 1982., str.273-274. 1STI, nav. 4., sr. 348. R. LOPAŠIĆ, - E. LASZOWSKI, Oko Kupe i Save, Matica hrvatska, Zagreb, 1895., st. 193. Isto: 1539. godine pop Stipan Stipanić; 1647. godine pop Matko Rajković; 1653. godine pop Juraj Kutić bili su glagoljaši Prije pavlina u Sveticama su živjeli svećenici glagoljaši, koji su uživali frankopanski »beneficij za glagolja- še« koji je osnovala Katarina Frankopan Tržačka, supruga Nikole Zrinjskoga Sigetskoga. Poznata su i imena nekih svećenika glagoljaša koji su živjeli u Sveticama: pop Petar Mikuličić prije 1597. godine, pop Matej do 1627. godine (R. LOPAŠIĆ - E. LASZOWSKI, Oko Kupe i Save, Matica hrvatska, Zagreb, 1895., str 292298). 29 ISTI, nav. dj st. 199. 50