106

Josip Bratulić

Grčićevo zanimanje za
staroslavenske tekstove

Marko Grčić voli sebe nazivati novinarom (drugi bi njegovi kolege sebe radije
nazivali publicistom, a što Marko po svom pisanju i djelovanju jest); Marko je
i prevoditelj, i to vrstan prevoditelj s mnoštva jezika: s engleskog, španjolskog,
talijanskog, ruskog, francuskog, latinskog, ali ne manje važni su i njegovi pri-
jevodi sa staroslavenskog.

Kad je iz rodnoga grada Sinja stigao u Zagreb, upisavši se na Filozofski
fakultet, bio je od svih upisanih kolega i kolegica spremniji za studij hrvatsko-
ga i slavistike. U Sinju mu je, naime, hrvatski jezik predavao profesor L&szl6
Bulcsu, s kojim je Marko vodio razgovore o širokim i dubokim aspektima filo-
loške problematike. Za njega tada ni glagoljica, ni lica (»crkvena«), ni arebi-
ca nije bila tajna: znao je ta pisma čitati i pisati. Lako je ulazio u složene pro-
bleme etimologije — jednom sam ga s prikrajka promatrao i pažljivo slušao
kad je skupljenim kolegicama tumačio razvoj riječi pons (lat. most) preko sta-
roslavenskog pont do hrvatskoga put. Kako je već kao gimnazijalac objavljivao
svoje pjesme u »Poletu«, »Vidiku«, »Zadarskoj reviji« i drugdje. On je u krugu
kolega pisaca s naše godine (Pajo Kanižaj, Slobodan Glumac, Zvonimir Majdak)
izborio svoje istaknuto mjesto posebice kad je počeo objavljivati u »Student-
skom listu«.

Slušajući predavanja prof. Josipa Hamma i posjećujući seminar prof.
Eduarda Hercigonje lako je ulazio u rasprave koje su u našim seminarima uvi-
jek bile žive.

Tada je, proširujući lektiru iz staroslavenskoga, pročitavši Žitje sv. Kons-
tantina Ćirila, naišao na zgodu o sokolu: mladi je Konstantin uzgojio sokola za
lov, i kad je prvi put krenuo s izabranima u lov, te s ruke pustio svoju milu
pticu da poleti, sokol se vinuo u nebo, vjetar ga je vijao i odnio, i nije se više
vratio uplakanom mladiću. Plod toga čitanja Markova je pjesma Soko posve-
ćena Uspomeni Konstantina Filozofa. Uvijek, i stalno, nešto drago i srcu priras-
lo gubimo, ali to nas ne treba odvratiti od životnoga, osobno izabranoga puta.