Josip Bratulić: Glagoljaštvo i protestantizam Rad. Zavoda slav.filo., 27,1992, str.231 —235 Josip Bratulić Filozofski fakultet, Zagreb GLAGOLJAŠTVO I PROTESTANTIZAM Izvorni znanstveni rad; primljen za tisak 21. lipnja 1992. 'UDK 003.349.1:283/289 Autor objašnjava odnos između glagoljaške i protestantske pisane tra- dicije. Glagoljaše i protestante povezivala je misao o reformi Crkve ali i težnja za jedinstvenim jezikom. Hrvati su, za razliku od Nijemaca i Slovenaca, u XVI. stoljeću već imali djelomično prevedenu Bibliju kao i bogoslužje na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije, te zato pro- testantizam za hrvatski narod nema onolikog značenja kao za neke druge europske narode. Svaki se proučavalac protestantizma u Hrvatskoj sreo s činjenicom da je protes- tantski pokret u Hrvata usko povezan s glagoljašima, svećenicima koji su koristili osebujno slavensko pismo, glagoljicu, u privatnom, javnom i liturgijskom životu, te su zato prozvani glagoljašima. Liturgiju su služili na hrvatskoj redakciji staros- lavenskog jezika. Za neke je proučavaoce to bio samo još jedan dokaz stalnoga i postojanog nagnu- ća glagoljaša krivovjerju i herezi. Za druge je to bio istinski znak srodnosti između hrvatskih glagoljaša i njemačkog reformatorskog pokreta. Za treće je proučavaoce glagoljaško prihvaćanje reformacijskih tendencija samo snažno izražena potreba za knjigama kojih u glagoljaša nikad nije bilo dostatno. Ali ipak: relacija protestanti — glagoljaši mnogo je dublja i složenija. Protestantizam, odnosno reformacija, kao društveni i duhovni pokret 16. st. u Nje- mačkoj imao je snažnih odjeka u Hrvatskoj, posebice u Istri i Međimurju. Posebi- ce su protestanti iz Istre tom općeeuropskom gibanju dali svoj izrazit i velik dopri- nos. Petar Pavao Vergerije mladi i Matija Vlačić Ilirik djelovali su u središnjim tokovima njemačkog protestantskog pokreta. Ništa manja uloga nije ni Stjepana Konzula Istranina i Antuna Dalmatina. Matija Vlačić, iz istarskog grada Labina, postao je najbliži Lutherov suradnik, čovjek u koga je ostarjeli i već umorni refor- mator polagao najveće nade te ga prozvao Ahilejem protestantske vjere.' Protestantska ideja, kao ideja reforme — obnove Crkve — naišla je među Hrvatima na plodno tlo, osobito na područjima koja su bliže Veneciji i Kranjskoj. Moralna iskvarenost vladajućih slojeva društva, jednako iz svjetovnoga kao i duhovnoga staleža, postala je općom temom u krugovima reformatora, protestanata, ali i ka- tolika. I jedni i drugi vide u nesrećama koje su zadesile Europu, a to su: kuga, gra- danski ratovi, glad, nerodne godine, a osobito turska opasnost — kaznom Božjom * Mijo Mirković, Matija Vlačić Ilirik, Istra kroz stoljeća, Pula— Rijeka, 1980, predgovor J. Bratulića, str. 7—22. 231