Jugoslavenski dodatak
Hrvatska tiskana knjiga
OD POČETAKA DO NACIONALNE INTEGRACIJE U XIX. STOLJEĆU
od povijesti evropskoga tiskarsvva. Vrijeme kad je nastala
prva hrvatska tiskana knjiga,glagoljski Misal iz 1483. po mno-
gočemu je teško i tragično. Turska je invazija već bila zbrisala s poli-
tičke karte Evrope slavenske narodne države na Balkanu, pa i samo Is-
točno carstvo (1453). Ta se neprijteljska sila pribličila granicama
Hrvatske, okomila se na Kranjsku (današnja Slovenija), ugrozila je
Ugarsku (danas Madarska), presjekla je kopnene trgovačke putove iz
Dalmacije prema istoku i prema zaledu dalmatinskih gradova. Dalma-
tinski gradovi — Zadar, Šibenik, Split — nakon što su dvadesetih go-
dina XV. st. pali pod mletačku vlast i teškom mukom i umješnošću
sredili svoje odnose prema središnjoj vlasti, od kada datira i procvat
ovih gradova, sada su ugroženi turskom vojnom snagom, ali i krše
njem već postignute samouprave. | Venecija se, naime, mora povlačiti
Levanta, a ugroženi su i svi njeni gradovi na Jadranu. Jedino je Dub-
rovnik sačuvao političku slobodu, pa je u njemu i kultirni procvat za-
počet sredinom XV. stoljeća dostigao u književnosti i umjetnosti svoj
apogej u XVI. stoljeću, ataj traje sve do tragičnog potresa 1667. godi-
Prva hrvatska tiskana knjiga, hrvatska po jeziku i po pismu — gla-
poljici, koliko se odlikuje ljepotom toliko je zavijena u tajnovitost. Mi-
sal iz 1483. po tipografskim je osobinama jedna od najljepših naših
knjiga uopće, ona je remek-djelo tipografske umjetnosti, i to na s
mom početku hrvatskoga tiskarstva. Sjajno su izvedeni nacrti za gla-
poljska slova; precizno su izrađeni kalupi (punce); odično su odliveni
slovni znakovi; za izradu Misala odabrane su sve potrebne veličine
slova; savršeno su otisnuti listovi, i to u dvije boje, crvenoj i crnoj. U
knjizi ne nalazimo pogrešaka — što je znak da su svoj posao odlično
obavil i slagari i korektori. To je sve dokaz da je krug koji e ostvario
ovo djelo, hrvatskoglagoljski Misal iz 1483. intelektualno bio iznimno
sposoban, flološki odlično spreman, svojim radom kao zanatom po-
nesen, svjestan da na području nove umjetnosti stvara osebujno, iz-
nimno djelo. A ipak — gotovo sav taj posao obavijen je tajnom, i malo
što pouzdano znamo o našoj prvoj tiskanoj knjizi. Sigurno je samo
jedno: priredena je u Istri, o čemu uz druge indicije govori zapis ža-
kna (dakona) Jurja iz Roča koji osam mjeseci prije dovršavanja Misala,
u lipnju 1482, zanosno kliče:
Pmum cskastva u Hrvata_nije ašš znanje zagonetna
Vita, vita! Štampa naša gori gre!
Tako ja oću, da naša gori gre
Mjesto tiskanja sve do danas je obavijeno tajnom: prijedlozi da to
bude Izola u Istri,ili Kosinj u Lici, ili Modruš, također u Lici, ostaju
samo prijedlozi, bez ikojeg jačeg dokaza. S obzirom na visoki stupanj
izvedbe tiskanja, tehničke opremljenosti, papira i boje, taj e posao ne-
«dvojbeno obavila dobro opremljena tiskara koja je imala bogato iskus-
tvo sa sličnim proizvodima. Trebalo bi pomišljati na oficinu, koja je
imala velike ambicije i u kojoj je bar dio osoblja bio iz Hrvatske. Tak-
va je bila oficina Nikole Jensona (Nicolaus de Galli),koji e u Veneci-
ji radio zajedno s Grgurom Dalmatinom, teje s njim i potpisao jednu
inkunabulu. Nikola Jenson je umro 1480, kad je posao već bio zapo-
čet, ai nakon njegove smrti pojedine edicije iz njegove oficine izlaze
pod njegovim imenom (pro Nicolao Jenson), ali su konkurenti uspjeli
a se takav način reklamiranja proizvoda ove oficine zabrani, a nakon
toga 1483. njegovu oficinu otkupljuje Andrea Torresani, koji će deset
godina kasnije (1493) tiskati drugo remek-djelo tipografske umjetnosti
imaomt saacaenl gri eapani €
an anf wounaskapi cqoanacogja
+aamtamam jaapšnica unć
GLACAMENU CICPKA OGDMA A
czadi-1639BlT*Kur-ca.k Keap
- oz6m KEL te$Omjt; an
cu zoumrtamnega ha7 m waa?
cazomiaaa rancnli "RA cgaeva
goe w a Ayraač-a
RTUE sić ia av
uni ečaingedija rj
PGAUDSUNA HADE AA
goćum aw ozanesl
1gna oc secen uu ki
aqE MAAOL
umvucna cucesnana sdorija
Zrjemimilqyrvoncmn a — GOIIS omeeri vaog sojeusa
Zlnnvnivaoi m mscrngmo — vvi c ar mg
al aancwmnsjca 1% camcaassga — cunmanesvnka cnnmcasanju am EzE
Zb s un weekivećan cao
z sqpaejž danatumijaćna d
anazumijačit vpunknnieca w
GlaeirAnaUNSKA EMDZANA
nita nvczaquveeqpo& ae
kraa gasen waođia č aca
spomijao aš sj
aivin sqpani ag
zAE wveedqne.caagpip vj aa
wenlez ad wiijunesnO — IMELCFH CIJAACALAKJI C
anetooga cidenlacma unacij — au sanenije Cj un
opatacid smjanam £305- grjasunacravcmor-m cg
aunć E/acacanim FO/G\O, > £1311 umjun ra86a BADE am8
weapagmpale onlopaučci& — £ iznunčaki povetieeaaka
iopćani caimnenla mEACq — tančinl mazneto reein ca 4z
obyasluđkagotcazomonivnuu — ecunnonra/om cr4w clADGAE
wradijetajsuenanjscm — ca 3 CIPANAE tunol ri on&
aaa iacriipnl mmi renć — A adi Ci ci a CAK
ImaAGEiPAK al kn aelpalovo
24819 fermqpomneamja dy 0 IOANE C AO A
mlemcomeođavavniu nmancađa
zanijcya ni caa e
l rtazzi 3 w
gl.ceao caceq oneaneri c
šiticaune»4y san&wIM caCcu
ooj ranavo CiE 17
nacoluo jugrvzkaa vSrkIADAKJAJ E
Guonlevo aš jamnca vmcunag
zanocalji sann jekun szacinaniza.
n capiš te$ v avv os.esX ovicim
& 178 084 'marugu yovgpa * uuremnis
n w u
klsunsqvweainstunaimijicum — cutgi čqpd ki qievča
uCMmanadnja cravennat iiim — AE AAi Knjeđivo CkUNC&
Hrvatski prvotisak, Misal iz 1482. godine. Tiskan je glagoljskim pis-
mom, kojeje u IX. stoljeću izumio Konstantin Čii pije odlaska a mi-
siju među Slavene. Nakon smrti Čirilova brata Metodija i progona nje-
govih učenika iz Moravske, u Bugarskoj je kao službeno pismo prihva-
čeno čiiličko pismo koje se ugledalo na grčku uncijalu.
— hrvatskoglagoljski Brevijar, o kojemu se brinuo Blaž Baromić. Za-
to, vjerojatno, na Misalu iz 1483. nema explicita s imenom tiskara i ra-
dionice, već samo kratka informacija: »Let Gospodnjih 1483. meseca
pervara [fervara, veljačel dne 22 ti misali biše svršeni.
Ni o drugoj našoj tiskanoj knjizi, prvotisku glagoljskog Brevijara iz
1941. ne znamo ništa više nego o Misalu. Smatra se da jetiskan u Ko-
sinju, o čemu svjedoči jedan kasniji zapis o tiskari koja je djelovala u
Kosinju i koja je dovršila jedan brevijar. Jedini primjerak Brevijara iz
1491. — a da je tada tiskan doznaje se iz kalendarija — nema posljed-
njeg lista na kome je možda pisalo gdje je tiskan, tko ga je tiskao i na
čiji trošak.
35