su loše lijevana ili već istrošena, a ni s papirom nije mnogo bolje
Velike naklade, a to su prvenstveno hrvatski evanđelistari, npr
Bandulavićeve Pištule i evandelja — imaju bogatiju opremu i bolji
Papir, a osim toga, ukrašene su velikim drvorezima, tisak je dvobo-
jan: tekst crnom bojom a rubrike crvenom. "
Iz ranih tiskara knjige su izlazile u nepovezanim folijima. Obič«
1o su se prevozile u bačvama (kao vino), te su se uvezivale na mje
3tu prodaje, prema želji naručioca ili knjižnice, odnosno vlasnika. L
17. i 18. stoljeću, kad tiskari postaju i prodavači svojih knjiga - u
Mlecima su knjižare s hrvatskim knjigama bile na Rivi od Hrvatov
u Marcariji, kod Rialta, dakle na prometnim mjestima — knjige su
bile uvezane da ih kupac može odmah uzeti sa sobom. Obično je to
Skroman uvez:jača ljepenka ili tvrdi papir štite knjižni blok. Knjige
su opšivene i pripremljene za bogatiji uvez, ako to kupac zaželi.
Naklada jedne osobito lijepe knjige, Adrijanskoga mora Sirene
Petra Zrinskoga, koju je tiskao Zamaria Turrin 1660. vjerojatno je
imala bogatiji uvez, kao što je i bogato opremljena kartušama, drvo-
rezom i okvirom svake stranice. Knjiga je, naime, bila namijenjena
»plemenito i dobro rojenim, svake hvale i časti dostojnim, virnim i
vridnim junakom, vse hrvacke i primorske krajine hrabrenim vite-
jer, kako kaže autor na kraju predgovora:
V šišaku Marčenom učiniše g
da se zna načinom kim Venus Marča ljubi
— u kacigi boga Marsa učiniše gnijezdo golubovi, neka se zna kako
Venera ljubi Marsa, tj. vojnici su bili željni čitanja knjiga o ljubavi i
o ratnim podvizima. Pjesnik nije slutio da će i ta knjiga postati svje
diji 1671. godine. Druge knjige
jezdo golubi
dočanstvo o njegovoj krivnji i tr
imale su, kao i njihovi autori, sretniju sudbinu.
dosip Bratulić
Kompjutor u nakladni- sustava
štvu
Primjena računarskih znanosti
Prešla je već davno klasične os-
nove ekonomskih obrada i ste-
reotipnih tehničkih proračuna
U tehnici i znanosti danas pre-
Mađavaju računarski CAD/CAM
sustavi — Computer Aided De-
sign i Computer Aided Manu
lacturing. Budući da se kompju-
lori danas upotrebljavaju u
svim granama ljudske djelatno-
bilo je prijeko potrebno nji
hovo uvođenje u suvremeno na-
kladništvo. Postupno, preko naj
raznovnsnijih | text i word.
Processora, uvedeni su u brže i
skonomičnije obrade iekstova,
Razvojem | takvih.
došlo se do novog pojma CAP
(Computer Aided Publishing),
pomoći kompjutora u cijelom
opsegu nakladništva: od pisa-
nja, korekcije i slaganja teksta,
sve do_grafičkog oblikovanja
knjige, časopisa, prospekata ili
razglednica. U svijetu se mnoge
velike tvrtke odlučuju na proiz
vodnju CAP sustava.
Jedan od tih sustava je i
'OPS 2000 (Oifice Publishing Sy
stem), zapadno-njemačke tvrtke
PCS GmbH. Sustav služi kao
pomoć u knjigovodstvu ili na-
kladništvu. Sastoji se od računa-
la Cadmus 9230 s Unix operacij-
skim suste vom, grafičkim termi.
nalom koji koristi »miša«, te la-
serskim pisačem _kao dijelom
osnovne_konfiguracije. Sustav
što u mnogome pojednostavlju
je obradu pisane riječi — knjiga i
raznih publikacija
zUredski izdavački sustav« tvrtke
stvene ili izdavačke obrade
35 & NAŠA KNJIGA 13-14/85.
ča kao doprinosu u rješavanju
problema u ovom područj.
Predsjedništvo SK_SSRNI
je 4 ravnja 1988. godine razma-
tralo prijedloge mjera | u celini
ih prihvatilo, smatrajući a su u
litet pitanju mjere od fundamental
Sustav može poslužiti i kao — nog značenja za knjigu i cijelu
središnja jedinica, jer_postoje — kulnuru
ničkih ierninala rame redakci. — Savjetovanje knjižara
je ii veza sa svim dijelovima iz
davačke kućei
ima_velike mogućnosti obradt
teksta i slikovnih priloga. Laser
ski pisać odlikuje se izvanred
nom karakteristikom
ja mu je 300 točaka po 2,54 cm.
što daje gotovo fotografsku kva
U organizaciji ITRO_»Mladost«
sredinom travnja održano je u
Rapcu tradicionalno godišnje
savjetovanje knjižara iz SR Hr-
vatske, SR Slovenije i SR Bosne
i Hercegovine. Osim_stručnih
radnika iz »Mladosti« na savje-
tovanju su sudjelovali dr M.
Kuzmanović s predavanjem o
Krleži, prof. Duško Arežina s
predavanjem o _ značajnim
obljetnicama u našoj kulturi
* (1100. obljetnica od smrti sv
Metodija, oca slavenske pisme
nosti, 150. obljetnica Ilirskog
preporoda, 50. obljetnica stripa
u Hrvatskoj i Jugoslaviji i 40.
obljetnica pobjede nad fašizmo-
m), Miljenko Zagar (o Interlibe-
ru, trajnoj izobrazbi knjižarskih
kadrova i suradnji knjižara u
»Našoj knjizi«). Uvodno_izlaga-
nje imao je generalni direktor
>Mladostić Branko Juričević, a
zapaženi referat o stanju u na-
šem_knjižarstvu podnijela je
Đurđa Vidaković.
1 ove je godine, kao i pret-
hednih, odaziv knjižara bio veo-
Savjetovanje izdavača
Jugoslavije
Poslovna_zajednica izdavača i
knjižara Jugoslavije organizirala
je na Brionima od 14. do 16. ve-
ljače 1985. godine Savjetovanje
na temu: »Društveno.ekonom
ski položaj izdavačke djelatnosti
i uvođenje standardnog numeri.
ranja knjiga — ISBN si
Radi poboljšanja društveno-
'ekonomskog položaja izdavačke
djelatnosti i knjige kao poseb-
nog kulturnog dobra, izdavači
šu predložili konkretne mjere
za rječavanje svog položaja, po-
ložaja knjige općenito kao i
ujednačavanje uvjeta za izdava-
nje i plasman.
U raspravi održanoj u Sek.
ciji za kulturu i umjetnost SK
SSRNI, 13. ožujka 1985. godine
o aktualnim pitanjima društve-
no-ekonomskog položaja knjige
u nas, data je podrška prijedlo- ma velik.
su mjera jugoslavenskih izdava- — (vastavak u Dodatku br. 1, sir.
24)