3. Bramlić Školovanj i razovanjeglagoljaša. Senj. zb 41,461-468 (2014)

 

'Njemačku da bude slagar i_korektor glagoljskih knjiga. Iz Njemačke se javio
svome župniku i učitelju, Vincencu Brkoviću u Tinjan. Taj je Vicenco bio u
Bermu_učitelj mladih glagoljaša. U pismu je piše (1563); "Mi te, dragi moj
brate krvni, prosim vas da biste mi poslali jedne knjige štampane na hrvacku ke
se kliču Postila, i te iste knjige su nam veliko drage, a zač dobro v njih (se)
govori i istino, i v teh drugeh.." U drugom pismu moli ga da mu pošalje Novi
teštament, ako je tiskan: "Ča mi pišeš da mi ima dati pre Stipan (odnosi se
vjerojatno na Štjepana Konzula, iz Buzeta, koji je tada tražio suradnike i
korektore u Istri) jedne knjige, ja nis videl ni pre Štipana ni knjig. A sada te
 molim kako moga draga brata, aku je vas Novi tištament svršen, pošlji mi jedne
knjigi a obećal si mi poslati vsakeh ke buste štampali. Molim te ne umankaj mi,
da se ih nagledam preje moje smrti!" *

'To drugo, najmanje istraženo i najmanje poznato razdoblje u školovanju i
obrazovanju popova glagoljaša trebat će posebno istražiti

'Treće razdoblje nastaje nakon Tridentskog koncila i obnove Crkve "in
capite et in membris", to jest obnove svećenstva i puka. Pojedini biskupi u
glagoljaškim krajevima, upoznavši zapuštenost duhovnoga života, ali i
neobrazovanost glagoljaša, nastojali su zatečeno stanje popraviti, jedni
osnivanjem učilišta, kao koparski biskup Naldini, drugi pritiskom na glagoljaše
da prihvate u obredima latinski jezik i obrazovanje kakovo je u ostaloj Crkvi,
Primjer je toga puta pulski biskup Sozomeno, koji se s takvim pristupom zapleo
u sukob s Riječkim kaptolom i građanima, ali uspjeh nije postigao. Krčki
biskupi, odreda Mlečani, čuvali su "status quo", a kad je biskup Antonio
Zuccheri, u 18. st. htio podignuti stupanj obrazovanja i smanjiti broj klerika u
svojoj biskupiji, naišao je na žestok otpor, suspendiran je i stavljen pod istragu
zbog toga što je optužen kao protivnik slavenskog jezika u liturgiji. U
svećenički stalež tada još bježe mladići na otoku Krku da pobjegnu od vojske i
galijotske službe“.

lako je rimska Propaganda upravo tada nastojala rusifikacijom
glagoljskih tekstova  uspostaviti most_ prema / pravoslavnima,  Rusijom,
Ukrajinom ali i slavenskim pravoslavnim narodima na Balkanu, pa u tom
smislu pružiti glagoljašima dobro obrazovanje, uspjeh pothvata je bio manji od
očekivanoga. Učenici i studenti po ilirskim zavodima u Loretu i Fermu, pa i u
Rimu, ako su se obrazovali u latinskom ili talijanskom jeziku, ostali bi u Italiji;
oni koji su došli iz latinaških krajeva (iz krajeva s latinskom liturgijom), a to su
Bosna, Hrvatska i Slavonija, tek su nešto malo naučili glagoljice, ali ostali su

 

   

 

 

 

25 BUČAR, 1904
* 3 BRATULIĆ, 2002 83-88

463