3. Bramlić Školovanj i razovanjeglagoljaša. Senj. zb 41,461-468 (2014) 'Njemačku da bude slagar i_korektor glagoljskih knjiga. Iz Njemačke se javio svome župniku i učitelju, Vincencu Brkoviću u Tinjan. Taj je Vicenco bio u Bermu_učitelj mladih glagoljaša. U pismu je piše (1563); "Mi te, dragi moj brate krvni, prosim vas da biste mi poslali jedne knjige štampane na hrvacku ke se kliču Postila, i te iste knjige su nam veliko drage, a zač dobro v njih (se) govori i istino, i v teh drugeh.." U drugom pismu moli ga da mu pošalje Novi teštament, ako je tiskan: "Ča mi pišeš da mi ima dati pre Stipan (odnosi se vjerojatno na Štjepana Konzula, iz Buzeta, koji je tada tražio suradnike i korektore u Istri) jedne knjige, ja nis videl ni pre Štipana ni knjig. A sada te molim kako moga draga brata, aku je vas Novi tištament svršen, pošlji mi jedne knjigi a obećal si mi poslati vsakeh ke buste štampali. Molim te ne umankaj mi, da se ih nagledam preje moje smrti!" * 'To drugo, najmanje istraženo i najmanje poznato razdoblje u školovanju i obrazovanju popova glagoljaša trebat će posebno istražiti 'Treće razdoblje nastaje nakon Tridentskog koncila i obnove Crkve "in capite et in membris", to jest obnove svećenstva i puka. Pojedini biskupi u glagoljaškim krajevima, upoznavši zapuštenost duhovnoga života, ali i neobrazovanost glagoljaša, nastojali su zatečeno stanje popraviti, jedni osnivanjem učilišta, kao koparski biskup Naldini, drugi pritiskom na glagoljaše da prihvate u obredima latinski jezik i obrazovanje kakovo je u ostaloj Crkvi, Primjer je toga puta pulski biskup Sozomeno, koji se s takvim pristupom zapleo u sukob s Riječkim kaptolom i građanima, ali uspjeh nije postigao. Krčki biskupi, odreda Mlečani, čuvali su "status quo", a kad je biskup Antonio Zuccheri, u 18. st. htio podignuti stupanj obrazovanja i smanjiti broj klerika u svojoj biskupiji, naišao je na žestok otpor, suspendiran je i stavljen pod istragu zbog toga što je optužen kao protivnik slavenskog jezika u liturgiji. U svećenički stalež tada još bježe mladići na otoku Krku da pobjegnu od vojske i galijotske službe“. lako je rimska Propaganda upravo tada nastojala rusifikacijom glagoljskih tekstova uspostaviti most_ prema / pravoslavnima, Rusijom, Ukrajinom ali i slavenskim pravoslavnim narodima na Balkanu, pa u tom smislu pružiti glagoljašima dobro obrazovanje, uspjeh pothvata je bio manji od očekivanoga. Učenici i studenti po ilirskim zavodima u Loretu i Fermu, pa i u Rimu, ako su se obrazovali u latinskom ili talijanskom jeziku, ostali bi u Italiji; oni koji su došli iz latinaških krajeva (iz krajeva s latinskom liturgijom), a to su Bosna, Hrvatska i Slavonija, tek su nešto malo naučili glagoljice, ali ostali su 25 BUČAR, 1904 * 3 BRATULIĆ, 2002 83-88 463