"Nova prisutnost 9 (2011) 1, 41-70 (Qi trojezična. Književnost i umjetnost prate se do pune zrelosti u renesansi, kad autorstvo dolazi do pune afirmacije. Uz to i prikaz tiskarstva i popis hrvatskih inkunabula. U tom popisu posebno se ističe opis hrvatsko-glagoljskog Misala 1483., jedinstvenoga djela ranoga europskog tiskarstva. Kao i u drugim svescima, rasprave o jeziku i književnosti otvaraju se pri- kazom naših dijalekata (J. Lisac), a zatim slijede rasprave o razvoju jezika i pisama, posebice odnosom glagoljice i bosančice (A. Nazor), bogatom pisme- nošću na latiničkom pismu (D. Malić), a odjeljak o književnosti otvara se raspravom o hrvatskoj i europskoj hagiografiji (I. Petrović), u kojoj se istra- žuje i latinska i hrvatska hagiografska literatura u legendarijima, zbornicima i brevijarima. S tim je u najužoj svezi studij sanktorala u našim misalima i brevijarima (M. Pantelić). O srednjovjekovnoj drami opsežan je tekst (N. Kolumbić) kao i o srednjovjekovnom kazalištu (N. Batušić). U okviru hrvat- skoga latinizma, od 12. do 16. st. raspravlja se o počecima strukturiranih tekstova kakav je Ljetopis popa Dukljanina, ili opis zauzeća Zadra uz autorsku Kroniku 'Tome Arcidakona. U okviru književnosti humanizma obrađeni su govori protiv 'Turaka, kao posebna književna vrsta kod nas, a zatim i veliki autori latinističke književnosti: Ilija Crijević, Šimun Benja, Ivan Panonije, Jakov Bunić i posebno veliko značenje latinskih djela Marka Marulića (B. Glavičić). Marku Maruliću je posvećena rasprava koja već samim naslovom upućuje na značenje i važnost toga pisca: Jedan vrhunski prilog europskom humanizmu (M. Tomasović). as, Hrvate, zadužio je hrvatskim djelima a latinskim djeli- ma cijelu Europu. Prihvaćali su ga katolici, ali i luterani i anglikanci. Godine 1501. počinje s prijevodom Od naslidovanja Isukrstova i sa spjevom Juditom u kojemu na jedinstven način spoznaje sebe kao tvorca, autora. U posveti svome kumu, don Dujmu Balistriliću, on tvrdi da je njegov spjev, Judita, jed- nako lijep kao i prelijepa osoba koju je opjevao, sveta i poštena udovica Judi! »Eto k vam gre Judita gospoja ma visoko počtovana, more biti ne s manjom urehom nego kada se ukaza Olofernu..«. Svoje književno djelo personificira kao sveticu Juditu, koju šalje pod krov svoga kuma, da je pohvali i da njegovo djelo proširi među duhovnicima, svećenicima, »jer je naučna hvaljena biti, navlastito od svetoga reda vašega popovskoga«. Njegove latinske knjige bile su svjetske uspješnice, prevedene na mnoge jezike svijeta. Njegova pak pje- sma — Razgovor meu Isukarstom na križu i meju karstjaninom (Carmen de doctrina D. N. J. C. za njegova života i nakon njegove smrti, bila je prevedena na stotinjak jezika. Veliki europski pisac kojega veličina prelazi granice jedne nacije, kruga, ideologije i vjere. Cjeloviti prikaz hrvatske književnosti renesansnog razdoblja dao je Rafo Bogišić, od petrarkizma, renesanse, do zrele renesanse, prešavši u obradi i na područje Sjeverne Hrvatske. Glavni likovi te književnosti, uz Marka Marulića, Marin Držić, Petar Zoranić, pisac prvoga hrvatskoga romana, Petar Hektoro- vić, Hanibal Lucić... U raspravi o reformaciji i o katoličkoj obnovi (J. Bratulić)