"Nova prisutnost 9 (2011) 1, 41-70 59 Temeljna djela i likovi hrvatske književnosti kroz povijest: od Bašćanske ploče i Marka Marulića do naših dana Josip Bratulić bratulic&gmail.com Veliki izdavački projekt Hrvatska i Europa, s podnaslovom Kultura, zna- nost i umjetnost, koji je pred dovršetkom, više od drugih zbornika koji su do sada izlazili — a nije ih bilo mnogo* — o hrvatskom jeziku i o hrvatskoj književnosti posvetio je velik broj iznimno vrijednih priloga. Prvo — stoga što je prestala cenzura u državnim i paradržavnim ustanovama da se o jeziku posebno, a i o književnosti takoder, piše s polazišta nametnutoga bratstva i jedinstva, a zapravo s polazišta unitarizma, a prestala je i samocenzura u glavama znanstvenika, a to zato što je Hrvatska postala samostalna i suvere- na, i zato slobodna ne samo u političkom nego i u društvenom, kulturnom i znanstvenom pogledu. Da nije došlo do samostalne države, ne bi se mogao ostvariti ovakakav projekt. Bio bi ugušen i zaustavljen već u namisli da se s njim započne. U dosad izašla četiri sveska, četiri goleme knjige, o hrvatskom jeziku i knji- ževnosti, objavljeno je 40 rasprava, a na samu povijest književnosti odnosi se 20 tekstova, iako se i u nekim drugim tekstovima autori dotiču književnosti. U prvome svesku — Srednji vijek (VII-XII. stoljeće) (1997) — Rano razdoblje hrvatske kulture — u projekt nas uvodi Urednička napomena akademika Ivana Supičića, a zatim slijedi i Uvodna riječ Predsjednika HAZU akademika Ivana Supeka. U tom svesku tri su teksta o književnosti (i jeziku ujedno): Radosla- va Katičića Jezik i pismenost, Eduarda Hercigonje Glagoljaštvo i glagolizam i Petra Šimunovića Onomastička svjedočanstva nakon doseobe. Ovim tekstovim bliske su rasprave o latinskim (M. Matijević-Sokol) te glagoljskim i ćirilskim natpisima (B. Fučić) kao i o povijesnim narativnim izvorima (M. Kurelac). lako je, na prvi pogled riječ samo o jezičnoj problematici, jezik u tom vre- menu stvaranja hrvatske pisane kulture važa: c\mbemk p\sane kulture, pa iako je to vrijeme neautorske knj utirala put i zajedničkom književnom jeziku i jeziku književnosti, tj. književ- nom stvaralaštvu kao umjetnosti riječi. Uz to — u tom su svesku još 4 rada pod naslovom Izvori — Natpisi u kojima se obrađuju diplomatička i narativna vrela za onaj književnojezični prostor na kojem će se razviti autorska dionica * Hrvatska književnost prema europskim knjiž našim danima, Zagreb, 1970. i Hrvatska kn 1978. vnostima: od narodnog preporoda k vnost u europskom kontekstu, Zagreb,