jezika i privatno-pravnih odnošaja, obširnije pretresene. Ne vjeruje li pisac n. pr. u citate razvoda istranskoga, odakle se dade dokazati, da je bivalo glagolskih listina već u 11. vieku? Štujuć dakle u punoj mjeri pomnju i točnost, kojom je sasta- vljeno Ljubićevo 'Ogledalo', ne bih mogao ipak priznati, da je već tim zadaća 'književne' poviesti riešena, što dakako ni sam pisac ne misli. Ja shvaćam taj predmet sasvim drugojačije, ali sam njegovoj težkoći na toliko osvjedočen, da se ne bih osjećao jošter dovoljno spremnim za tolik posao. I to je razlog, zašto od čitatelja Ljubićeva "Ogledala' ištem, da bude pravedan, i da mu nedostatke dobrohotno izpriča, kao što nisam ja, nadam se, nigdje samo prigovarao, već svagdje netočno zamjenjivao točnijim i pogrješno izpravljao u bolje.«t To bolje u svakom pogledu jest njegova Historija književnosti maroda hrvatskoga ili srpskoga, izašla već 1867. godine zasnovana na širokom vrednovanju zapisane riječi, bez obzira na namjenu i — u povijesti — funkciju zapisanoga, s dobrim poznavanjem temelj- ne problematike povijesti književnosti koja treba pratiti tekstove u razvojnom (: jezičnostvaralačkom) slijedu, s čvrstom usađenošću u problematici komparativnoga istraživanja tekstova, posebice onih kojima smo obogaćivali susjede, ili bili od njih obogaćivani. Po svojoj otvorenosti gledanja, svježini pristupa i zrelosti spoznatoga (naravno: u svome vremenu), Jagićeva povijest književnosti, po me- todološkim zasadama, ni danas nije mnogo izgubila na svojim te- meljnim vrednotama. 'Ne ćemo se zadržavati na ocjeni Jagićeve Historije kn; Ona je izvršila u mnogom pogledu svoju pionirsku misiju. Istaći ćemo radije one momente iz te povijesti književnosti, koji kao da su kasnije postali sporni. To je pitanje vrednovanja pravnopovijesnih spomenika. Jagić je, vjerojatno prvi u slavenskom svijetu, spoznao ne samo društveno-političku, pravnu i povijesnu vrijednost naših starih pravnih tekstova, nego je prvi uvidio i spoznao književno- -estetsku vrijednost hrvatskih spomenika prava, te pokušao značenje i osobitosti tih spomenika, iako s primjesom romantičarskoga raspo- loženja, objasniti, utvrditi i valorizirati. * Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske. Na proučavanje mladeži nacrtao prof. Ššime Ljubić, Knjiga I, Jagićeva recenzija u Književniku, Časopisu za jezik i poviest hrvatsku i srbsku i prirodne znanosti, 11/1865., str. 566—572. 365