IZ PROBLEMATIKE PROUČAVANJA HRVATSKIH PRAVNIH
SPOMENIKA KAO SPOMENIKA KNJIŽEVNOSTI

Josip BRATULIĆ, Zagreb

Naš slavljenik, prof. Dr Josip Hamm u svojim predavanjima
i na seminarima znao je često upozoravati nas, svoje studente, na
stilematske osobine naših biblijskih tekstova. Pojedine biblijske tek-
stove ponovno je u pravom osvjetljenju otkrio našim oćima upravo
u izdanjima Staroslavenskoga instituta. U ovom svom radu poku-
šavam ocrtati put kojim je išlo proučavanje pravnih spomenika; ne
treba posebno isticati da se vraćajući mladom Jagiću, kojega i naš
slavljenik neobično cijeni i voli, i kojega Katedru je i sam naslijedio
ukazuje na onaj plodni pravac u našoj književnopovijesnoj znanosti,
koji je Jagić bio započeo, i kojemu se — s novih teoretskih pola-
zišta — treba vratiti u ocjeni naših srednjovjekovnih tekstova.

'U tom smislu i ovaj rad posvećujem slavljeniku, svome profe-
soru, a i poslu kojemu je prof. Dr Josip Hamm svom dušom odan.

  

U tradiciji objavljivanja naših srednjovjekovnih tekstova prav-
nim spomenicima pripada posebno mjesto. Oni su bili prvi cjelovitiji
i duži tekstovi koji su pobudili pažnju i pozornost hrvatskih filologa,
povjesničara i pravnika, a pojedini spomenici svratili su pozornost
i stranih proučavatelja, te su vrlo rano prevedeni na strane jezike,
a interes za njih ni danas ne prestaje. Izdanjem Vinodolskoga za-
kona u Kolu 1843. otvoren je put otkrivanju i proučavanju pravnoga
ustrojstva našega naroda u prošlosti, a mladim intelektualcima u
tadanjoj uzavreloj Hrvatskoj, odgojenima na evropskim tradicijama
proučavanja prava, svaki novi pronađeni i izdani spomenik otkrivao
je nove svjetove i budio nov ponos. To više što je i u Njemačkoj
tih godina bila u zamahu spoznaja o pravnim tradicijama njema-
čkog naroda, a koja je isto tako i časna i važna i vrijedna kao i

363