IZ PROBLEMATIKE PROUČAVANJA HRVATSKIH PRAVNIH SPOMENIKA KAO SPOMENIKA KNJIŽEVNOSTI Josip BRATULIĆ, Zagreb Naš slavljenik, prof. Dr Josip Hamm u svojim predavanjima i na seminarima znao je često upozoravati nas, svoje studente, na stilematske osobine naših biblijskih tekstova. Pojedine biblijske tek- stove ponovno je u pravom osvjetljenju otkrio našim oćima upravo u izdanjima Staroslavenskoga instituta. U ovom svom radu poku- šavam ocrtati put kojim je išlo proučavanje pravnih spomenika; ne treba posebno isticati da se vraćajući mladom Jagiću, kojega i naš slavljenik neobično cijeni i voli, i kojega Katedru je i sam naslijedio ukazuje na onaj plodni pravac u našoj književnopovijesnoj znanosti, koji je Jagić bio započeo, i kojemu se — s novih teoretskih pola- zišta — treba vratiti u ocjeni naših srednjovjekovnih tekstova. 'U tom smislu i ovaj rad posvećujem slavljeniku, svome profe- soru, a i poslu kojemu je prof. Dr Josip Hamm svom dušom odan. U tradiciji objavljivanja naših srednjovjekovnih tekstova prav- nim spomenicima pripada posebno mjesto. Oni su bili prvi cjelovitiji i duži tekstovi koji su pobudili pažnju i pozornost hrvatskih filologa, povjesničara i pravnika, a pojedini spomenici svratili su pozornost i stranih proučavatelja, te su vrlo rano prevedeni na strane jezike, a interes za njih ni danas ne prestaje. Izdanjem Vinodolskoga za- kona u Kolu 1843. otvoren je put otkrivanju i proučavanju pravnoga ustrojstva našega naroda u prošlosti, a mladim intelektualcima u tadanjoj uzavreloj Hrvatskoj, odgojenima na evropskim tradicijama proučavanja prava, svaki novi pronađeni i izdani spomenik otkrivao je nove svjetove i budio nov ponos. To više što je i u Njemačkoj tih godina bila u zamahu spoznaja o pravnim tradicijama njema- čkog naroda, a koja je isto tako i časna i važna i vrijedna kao i 363