skom ulomku, fragmentu koji je pronađen u brdovitom i teško pri- stupačnom dijelu Istre.!! Prvi je iz 1l. st., drugi iz 12. st., a oba pokazuju smjer kretanja i utvrđivanja slavenskog pisma na istar- skom prostoru. Rano prisustvo glagoljskih spomenika na istočnoj istarskoj obali veže istarsku glagoljašku kulturnu i književnu sre- dinu u zajedničku prostornu i socijalnopolitičku cjelinu koju je M. Barada poistovjetio s Krajinom sa Baščanske ploče,!! a što su kasniji istraživači pokušali posve osporiti.!? Ipak je N. Klaić dokazala na temelju nekoliko nevrednovanih povijesnih svjedočanstava posto- janje Dalmatinske marke, koja je zapravo prostorno identična s Baradinom Krajinom i koja je »obuhvatala osim dijelova hrvatske države u Istri još i Hrvatsko primorje i bizantske kvarnerske otoke, dakle dio bizantske Dalmacije«.'* Pa »iako je dalmatinska marka ...bila vrlo kratkotrajna vijeka, ona je imala vrlo važnu ulogu za politički i kulturni život Hrvata u XI. st. Kao protureformistički tabor omogućila je Hrvatima na svom području da slavenski litur- gijski jezik i glagoljicu učine svojom trajnom kulturnom bašti- nom«.“ Treba, međutim, naglasiti da je protureformistički pokret'' pogodovao širenju i utvrđivanju glagoljice, ali da je on nije unio niti je ovom pokretu bila namjera širiti ili protežirati glagoljicu na našem prostoru. Sve je ovo potrebno utvrditi da bi se upoznalo učvršćivanje i širenje slavenskoga pisma i pismenosti (i književnosti!), kao i svega onog duhovnog i kulturnog utjecaja koji je pismo nosilo sa sobom. Plominski natpis, Valunska ploča i Baščanska ploča nalaze se na krajnjem sjeverozapadu hrvatskog nacionalnog i političkog područja koje je tek kratko vrijeme bilo u sastavu hrvatskoga kraljevstva: odatle se kao iz nekog središta glagoljsko pismo širilo jednim krakom prema jugu, uz more do Zadra i južnije prema Splitu, Dubrovniku * Fučić, B., Grdoselski ulomak — prilog kulturnoj geografiji istarskog glagolizma, Starohrvatska prosvjeta, III serija, br. 7, str. 185—213, Zagreb 1960., vidi također u ovoj knjizi str. 249. ! Barada M., Hrvatski vlasteoski feudalizam po Vinodolskom zakonu, Djela JAZU 44, Zagreb 1952, str. 13—19. * Grafenauer B., Vprašanje hrvatske Krajine v Kvarneru, Zgodo- vinski časopis XII—XIII, Ljubljana 1958—59, str. 254—60. ! Klaić N., Dali je postojala Dalmatinska marka Bečke ilustrirane kro- nike?, Zgodovinski časopis, Zwitterjev zbornik, XIX—XX, Ljubljana 1965—66, str. 125—138, cit. str. 129—30. “ Klaić, N n. d, str. 138. S Klaić N. Historijska podloga hrvatskog glagoljaštva u X i XI sto- ljeću, Slovo 15—16, Zagreb 1965, str. 225—281. 22 Siovo 337