Stjepan DAMJANOVIĆ, Zagreb HRVATSKOGLAGOLJSKI ZBORNICI Zbornici su najpopularniji tip glagoljaške rukopisne knjige od 14. do 16. stoljeća, ali živjeli su i prije i poslije toga vremena. Spominjem kao zanimljivost da glagoljični Grdovićev zbornik s poč. 18. stoljeća ima 769 folija (= 1.538 stranica ) i težak je nešto manje od 20 kg! Iz vremena prije kraja 14. st. sačuvali su nam se samo odlomci: najstariji je tzv. Budimpeštanski odlomak iz 12. st. u kojem nam se sačuvao dio legende o sv. Stilitu. Pazinski fragmenti s početka 14. st. pokazuju da je propalo uistinu veliko blago: riječ je o 10 folija nekada velikoga zbornika, u kojima su nam sačuvani dio Legende o sv. Eustahiju, odlomci Apokrifa o drvetu krsnom, odlomci Uspenja Bogorodice, Nikodemova evanđelja, Mučenja Jakova Perzijanca i dr. Svojedobno najbolji pozna- vatelj naše srednjovjekovne glagoljaške književnosti Stjepan Ivšić upozoravao je da su spomenuti i drugi sačuvani nam fragmenti dijelovi velikih zbornika (velikih i po knjižnom formatu i po broju stranica ) s kojima je propao vrlo obilat sadržaj. Neki se tekstovi i u ovako fragmentarno očuvanoj tradiciji javljaju po nekoliko puta što svjedoči o njihovoj iznimnoj popularnosti (npr. Poslanica o poštovanju nedjelje dese- tak puta), a neki su najstariji slavenski predstavnici dotične teme: npr. spomenuti dio legende o sv. Stilitu, apokrif Poslanica o poštovanju nedjelje), gotovo svi su među najstarijima. Iz toga prvoga razdoblja (koje završava krajem 14. stoljeća) spomenut ćemo u ovoj prilici najstariju sačuvanu zbirku pučkoga duhovnoga pjesništva, tzv. Parišku pjesmaricu. U njoj su sačuvane tematski i sadržajno različite pjesme, lijepa marijanska_O Marija, božja mati, božićna Bog se rodi u Vitliomi, pasionska Pjesan ot muki Hrstovi, dvije pjesme koje su se pjevale na oproštaju s mrtvacem (Bratja, brata sprovodimo, Tu mislimo, bratja, ča smo), rimovana legenda o sv. Jurju zmajoubojici, koja uje- dinjuje elemente hagiografske i viteške poezije te potresna, izrazito angažirana dvanaesteračka pjesma Svit se konča, pobuna protiv moralnoga posrtanja svećen- stva itd. Zanimljivo je da_je sedam od deset sačuvanih pjesama napisano u obliku osmeračkih distiha, što vjerojatno znači da osmerac u to vrijeme počinje prevlada- vati u hrvatskome pjesništvu. S kraja toga razdoblja sačuvan je i cjelovit Zbornik Gregora Borislavića iz 1375. On sadrži liturgijske i neliturgijske sadržaje (dijelove misala, brevijara, rituala, mo- litve, apokrifnu Legendu o 12 petaka, legendu o mučeništvu sv. Margarete itd.). Borislavićev zbornik najstariji je sačuvani cjeloviti zbornik glagoljaške tradicije i on najavljuje puno bolje sačuvano zborničko bogatstvo s kraja 14. te tijekom cijeloga 15..i 16. stoljeća.