S. DAMJANOVIĆ, Hrvatski jezični prostor u srednjem vijeku
Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij., Suppl., br. 1, 321-327 (2001) 321

 

HRVATSKI JEZIČNI PROSTOR U SREDNJEM VIJEKU

Dr. sc. Stjepan Damjanović, redoviti profesor UDK: 811.163.42 “06/14"
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Ur.: 6. ožujka 2001.
Pr.: 4. travnja 2001.
Pregledni članak

Autor pokušava najsažetije progovoriti o hrvatskom jeziku u srednjem vijeku
i pritom povezati poznate i sigurne činjenice: one koje nam nude povijesna
dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika. Tekst je zamišljen kao nacrt za
opsežnu studiju o toj problematici i pokušava izabirati činjenice po njihovoj
važnosti te nacrtati obrise jezičnoga stanja u hrvatskom srednjovjekovlju
prateći usporedno najvažnije pojave u organskim idiomima i u tekstovima.

Ključne riječi: hrvatsko srednjovjekovlje, tropismenost, trojezičnost, jezični
prostor, jezično vrijeme, vanjska povijest jezika, unutrašnja
povijest jezika.

z

Ponuđeni naslov odgovarajući je i za temu koja bi govorila o tome kako je današnji
hrvatski jezični prostor izgledao u srednjem vijeku, ali i za onu koja bi govorila o tome
što uopće znamo o srednjovjekovnom hrvatskom jeziku, tj. za iznošenje temeljnih
znanja koja nam nude povquno—pcmdbeno jezikoslovlje, dualekmlogua (povijesna),
povijest hrvatskoga jezika (tzv. vanjska i tzv. unutarnja ) i druge jezlkoslovne disci-
pline. Treba, međutim, reći da dvojba koju smo na početku naznačili nije osobito važna
'jer postavili problem ovako ili onako, mi smo prostorno gledano, s malim iznimkama,
na prostoru današnje hrvatske države i susjedne države Bosne i Hercegovine.

2.

Vrijeme o kojemu govorimo počinje doseljenjem Hrvata na svoje današnje
prostore, tj. u VII. stoljeću, i završava se krajem XV. stoljeća. S Hrvatima i tadašnjim
njihovim jezikom “došla je na prostor južno od Dunava i istočnih Alpa i usmena
predaja praslavenske i balto - slavenske književnosti, osobito sakralna poezija vezana
uz vjerske obrede i zakonski tekstovi s formulama sudskoga postupka."'! Razdoblje o

' Radoslav Katičić, Na kroatističkim raskrižjima, izd. Hrvatski studiji, Zagreb, 1999., str. 16.